Napadi na Srbe u Federaciji BiH ili Bošnjake u Republici Srpskoj, skrnavljenje džamija ili pravoslavnih crkvi, postali su sve češća vijest u medijima u Bosni i Hercegovini.
Posljednji u nizu napada dogodio se prekjuče u Gornjoj Kamenici kod Zvornika, gdje je pretučen mještanin Senad Sejfić na putu ispred seoske džamije.
Prema njegovim tvrdnjama, napad se dogodio oko 20 sati, kada je njegovo vozilo opkolilo nekoliko drugih automobila.
Potom su dvojica Srba iz obližnjeg sela počela da tuku Sejfića dok je sjedio vezan u svom vozilu.
Napad za napadom
Samo nekoliko dana ranije Teslićani koji su se vraćali iz Doboja sa protesta podrške predsjedniku Srpske, Miloradu Dodiku, napadnuti su u centru Jelaha u Federaciji BiH. Vozila i autobusi su prvo udarani šakama, nakon čega su gađani raznim predmetima.
I tu nije kraj.
Prošli mjesec je Juso Jusić podnio prijavu protiv policajaca iz Policijske stanice Osmacikod Zvornika zbog nezakonitog i fizičkog zlostavljanja njegovog 14 -godišnjeg sina.
U avgustu se desio napad i na Srpkinju Radmilu Simić (50) u selu Tumare na Ozrenu u federalnoj opštini Lukavac.
Dva mjeseca ranije u istom selu napadnut je i Mirko Spasojević tokom obilaska lokalnog groblja.
Prema podacima Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH do 30. juna ove godine zabilježena su 34 napada na Srbe povratnike i njihovu imovinu u FBiH, uključujući skrnavljenja pravoslavnih grobalja i crkvi.
Na meti i groblja
Ništa bolje ne prolaze ni bošnjački povratnici u Srpskoj, pa je tako 30. jula ove godine, po ko zna koji put, napadnut Beriz Merdžić i njegov ugostiteljski objekat “Korzo” u Bratuncu.
– J***o vam majku muslimansku, sve ćemo vas poklati. Ovo je Republika Srpska, idite u svoje Sarajevo – samo su neke od prijetnji koje su mu tom prilikom upućene.
Nekoliko sedmica ranije u istoj opštini teško je pretučen i 19-godišnji Osman Mehanović.
Osim napada na povratnike u oba entiteta, na meti vandala nalaze se i njihovi vjerski objekti i groblja.
U javnosti se zbog toga sve češće mogu čuti rasprave o tome kako je moguće da tri decenije nakon rata povratnici ponovo moraju da strahuju za svoje živote.
Generatori mržnje
Ko je odgovoran za ovako nešto – policija ili političari koji svojim zapaljivim govorima podižu tenzije u oba entiteta i huškaju građane jedne na druge?
Politička analitičarka Tanja Topić ističe da određene studije pokazuju da su političari u BiH najveći generatori govora mržnje.
– Oni gotovo na dnevnoj bazi drže zapaljive govore, ne vodeći pri tome računa o nacionalnoj pripadnosti, različitostima i manjinskim grupama. Političari pričaju svoju priču koja nas u tom retoričkom smislu gotovo svakodnevno dovodi na ivicu nekog budućeg konflikta – kaže Topićeva za Srpskainfo.
Dodaje da što je retorika političara zapaljivija to je ugroženost druge, manjinske etničke grupe veća.
Topićeva kaže da političari u svojim govorima često ističu kako je etnička grupa kojoj pripadaju ugrožena od strane druge ili treće.
– Znači, političari upiru prstom u pripadnike drugih etničkih grupa i njihove političare, optužujući ih da ih ugrožavaju. Govori se o stalnoj ugroženosti sopstvene etničke grupe, čak i tamo, na onim prostorima, gdje su te etničke grupe dominantne. Konstantno čujemo verbalne prijetnje i govore pune mržnje i netrpeljivosti, što predstavlja okidač za pojedince – upozorava Topićeva.
Kako spustiti tenzije
Navodi da sve češće dolazi do napada na povratnike u oba entiteta, koji više nisu samo verbalni.
Problem je, kaže Topićeva, što ta verbalna „rafalna paljba političara“ dovodi do fizičkih napada i ugrožavanja integriteta građana.
Na pitanje kako „ohladiti“ tenzije u BiH, Topićeva ističe da je ključno da institucije sistema reaguju na pravi način.
Objašnjava da to podrazumijeva da institucije sistema ne reaguju podmuklo u smislu da se oglašavaju i reaguju samo onda kada su ugroženi pripadnici njihove etničke grupe.
Topićeva kaže da ta jednostranost u pristupu da se nekome “broje” crvena krvna zrnca da bi se potom vidjelo kako će se postupati, jeste najlošija poruka.
– Mislim da je riječ o pristupu koji zahtjeva sinergiju. Tu se traži i od medija da imaju jednu vrstu pristupa koji će smiriti tenzije, odnosno koji će propitivati i insistirati na utvrđivanju onih koji su počinili prekršaj ili krivično djelo, te tražiti od institucija da rade svoj posao – zaključuje Topićeva.
Manipulacija masama
Sociolog Vladimir Vasić ističe da se politička retorika u BiH direktno reflektuje na život i svakodnevicu običnog građanina, u ovom slučaju na najranjivije kategorije, kao što su povratnici i osobe koje su raseljene u BiH.
On smatra da bi političari, odnosno odgovorna lica u BiH, vjerski lideri i ljudi od autoriteta, trebali imati uvida u svoju javnu riječ.
– Dakle, da budu svjesni da će najviše posljedica imati običan čovjek, kako u onom socio-ekonomskom smislu, tako i u smislu dodatnih etničkih i religijskih podjela. Mi smo kao društvo veoma daleko od denacionalizacije i depolitizacije nekih međuljudskih odnosa – ističe Vasić za Srpskainfo.
On kaže da u slučaju da dođe do nekih razmirica individualnog karaktera, to se odmah prenosi na neki viši nacionalni nivo – politički i vjerski.
Svi mi u BiH, kako ističe Vasić, moramo biti svjesni činjenice da probleme moramo gledati individualno i pustiti organima javnog reda i mira da rade svoj posao.
Prema Vasićevim riječima, najveći problem je taj što se oštra politička retorika, oštre izjave ljudi iz javnosti, spušta na nivo običnog čovjeka i dovodi do dodatnih podjela.
– Vidimo iz dana u dan da su veoma zaoštreni međuljudski odnosi i da će najdeblji kraj uvijek izvući običan čovjek. Tako je bilo devedesetih godina, tako je i danas u mirnim vremenima. Ako dođe do pojačanja tenzija ili ne daj bože do rata, opet će deblji kraj da izvuče običan čovjek, jer su obični ljudi samo jedna manipulativna masa preko čijih leđa najviše ide svaki problem – poručuje Vasić.