U nacrtu izvještaja koje je pripremio član Europskog parlamenta Paulo Rangel, koji izvještava za BiH, najznačajniji dio na koji se upire prstom jest ustavna i izborna reforma u čijem provođenju treba Bosni i Hercegovini pomoći Evropska unija kako bi zemlja, po uzoru na druge višenacionalne zemlje, prebrodila sadašnje ustavne i institucionalne krize.
U ključnome dijelu izvještaja praktički se poziva na postizanje kompromisa između poštivanja prava naroda i jednakosti svih građana, a što je glavni prijepor posljednjih par decinija i nakon prekida rata.
Institucionalne reforme ne trebaju se smatrati nemogućim jer postoje primjeri najboljih praksi i međunarodnih standarda koje treba slijediti. Istodobno, ustavne i izborne reforme zavise o političkoj volji, a mogu se nadahnuti i primjerima drugih zemalja, državama članicama EU-a. BiH nije jedina multietnička država na svijetu. Buduća reforma mora jamčiti poštivanje pluralističke prirode zemlje, istodobno osiguravajući funkcionalnu i održivu demokratiju u kojoj su svi građani jednaki, napisao je Rangel u nacrtu dokumenta.
Posve je jasno kako će ovaj dokument doživjeti značajne promjene, ponajprije jer je u pojedinim dijelovima očito pisan samo uz konsultiranje tek dijela javnosti u BiH i ne odražava realno stanje. Naime, već 25. i 26. februara na zasjedanju Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta (AFET), koji je ključni filtar za ovakve dokumente, čut će se glavni prigovori i najaviti amandmani na ovaj dokument. Konačni rok za ulaganje amandmana je 2. februar, dok bi se na AFET-u o tome dokumentu trebalo glasati tokom marta, a na plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta konačno naći u aprila ove godine, piše Večernji list.
Rangel vidi BiH kao zemlju koja pripada evropskome krugu te ukazuje na ubrzanu potrebu za rješavanjem nedostataka u ustavnom okviru za postizanjem napretka u reformama koje bi BiH pretvorile u potpuno funkcionalnu i inkluzivnu državu. Naglašava da “institucionalne reforme zavise o volji i predanosti političkih čelnika i institucija u zemlji; podstiče međunarodnu zajednicu da olakša uslove za ustavni dijalog pod vodstvom EU-a, posebno Parlamenta, i u dogovoru s civilnim društvom”, navodi on. Kritikovao je činjenicu da BiH nije u stanju provesti antidiskriminacijske presude Evropskog suda za ljudska prava, no istodobno nigdje se ne poziva na izgradnju “građanske države”.
Tri jezika i naroda
Dokumentom se poziva i na temeljnu istragu navodnih izbornih nepravilnosti, uključujući krađu identiteta, prepreke nezavisom posmatranju izbora i politički pritisak na CIK BiH tokom opštih izbora 2020. Važnim se ocjenjuje reforma pravosuđa, nastavak koordinisane borbe s koronavirusom, a kriza s migrantima takođe se našla u Rangelovu izvještaju. Posebnu potrebu posvetio je, kako je naveo, reformi obrazovanja. Po njemu, treba izbaciti nacionalnu segregaciju djece u školama, što, međutim, upućuje na to kako ne poznaje činjenice da su u BiH u uporabi tri službena jezika. A to je u EU temelj ostvarenja svih identitetskih prava.
(Jabuka.tv)