Posljednjim odlukama i izmjenama pravilnika koji se tiču mjerenja gledanosti tv stanica, Institut za mjeriteljstvo BiH direktno pomaže vlastima da uguše slobodne medije, saglasni su medijski poslenici. Isključujući Audience Measurement iz igre, jedinu agenciju za mjerenje gledanosti u BiH, vlast preko svojih poslušnika u nadležnim institucijama pokušava da utiče na prihode medija od marketinga.
– Pokušaj zabrane rada agencije Audience Measurement, jedine koja mjeri gledanost televizije, bez presedana je u regionu i dovodi u pitanje na hiljade radnih mjesta u medijskoj industriji, i još bitnije, predstavlja atak na slobodne i nezavisne medije u Bosni i Hercegovini, ističu predstavnici medija.
„Mi smo jedna od rijetkih zemalja u svijetu i vjerovatno jedina zemlja u Evropi, gdje država, putem Instituta za mjeriteljstvo, kontroliše mjerenje gledanosti televizije, a time posredno, može da utiče i na prihode televizija, što je vjerovatno i cilj ovih poteza i odluka Instituta. Na taj način, vrši se pritisak na nezavisne medije i dovodi se u pitanje opstanak komercijalnih televizija“, ističe direktorica TV Nova BH Dželila Čurt.
Komercijalne televizije odlučne su da stanu ukraj samovolji direktorice Instituta za mjeriteljstvo BiH, Milice Ristović Krstić koja svojim odlukama pokušava da ospori rad agencije Audience Measurement. Iz Udruženja medijske industrije (UMI) još prošle godine su upozorili Savjet ministara BiH da bi zbog odluka Instituta i izmjena pravilnika koji uređuju oblast mjerenja gledanosti, moglo doći do ozbiljnih problema na domaćem medijskom tržištu.
„Institut je usvajanjem naredbe uvrstio piplmetre kao mjerila koja podliježu obaveznoj verifikaciji i u periodima u kojima se vrši verifikacija i klasifikovao piplmetre u grupu mjerila vremena, što oni apsolutno nisu. Nužno je da Institut za mjeriteljstvo preispita svoje akte i ukine spornu naredbu“, kaže Nermina Kelić iz UMI-a.
Bez validnih podataka o gledanosti, nemoguće je udovoljiti potrebama oglašivača, posebno međunarodnih. A to bi, u slučaju izostanka mjerenja gledanosti zbog novih pravila i ukidanja već izdatih dozvola i sertifikata za piplmetre kojima se mjeri gledanost tv programa, značilo i manje novca za komercijalne medije u BiH od marketinškog kolača, trenutno vrijednog oko 40 miliona KM.
Pritisak na medije se značajno povećava u izbornim godinama, a osim političkih, sada su na djelu i indirektni finansijski pritisci, ističu nezavisni analitičari.
– Taj pritisak uključuje i finansijski udar kada je riječ o gledanosti programa koja određuje raspodjelu marketinga, čime je posebno ugrožena egzistencija neposlušnih i nepodobnih medija, naglašava analitičarka Tanja Topić.
Budući da je izborna godina u toku, jasno je da je ovo još jedna u nizu ofanziva na slobodne medije. Milorad Dodik je u taj posao upregao svoje najvjernije kadrove. Ranije – u Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH Draška Milinovića, a sada i direktoricu Instituta za mjeriteljstvo BiH Milicu Ristović Krstić.
Oboje su na rukovodne pozicije u institucijama ključnim za rad medija došli po partijskoj liniji, pa je teško vjerovati da im poštovanje zakona može biti preče od volje njihovog partijskog vođe
(BN)