BRISEL – Zapadni Balkan, ali i Bosna i Hercegovina, vraćeni su na mapu evropskih sastanaka ovog mjeseca u Briselu, saznaju „Nezavisne“.
Naime, podsjećanja radi, prije mjesec dana nam je nekoliko izvora u Briselu reklo da u Savjetu EU nema planova za posebnu raspravu o BiH, kao i da se o zapadnom Balkanu ne planiraju voditi značajniji razgovori, a isti izvori su nam juče potvrdili da će BiH biti tema Savjeta ministara spoljnih poslova EU narednog ponedjeljka, kao i da će se o zapadnom Balkanu govoriti na višem nivou nego što je bilo planirano.
„Nekoliko zemalja članica je predložilo neformalne dokumente za raspravu o BiH. U tački tekući poslovi u ponedjeljak će se ministri spoljnih poslova baviti situacijom na zapadnom Balkanu“, rekli su izvori „Nezavisnih“.
Na ovu promjenu stava je, kako „Nezavisne novine“ saznaju, uticalo između ostalog i pismo devet zemalja članica Žozefu Borelu, visokom predstavniku za spoljne poslove i bezbjednost EU, prije nekoliko dana. Borel će, zajedno s Evropskim savjetom, za aprilski sastanak zakazati posebnu tačku koja će biti posvećena isključivo regionu.
Naime, kako su „Nezavisne novine“ pisale prije nekoliko dana, Njemačka, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Češka, Irska, Slovačka, Grčka i Rumunija su zatražile da se EU ozbiljnije počne baviti regionom, a Borel je, nakon što je primio pismo, ovu inicijativu prihvatio. Osnovni problem je da je prvo Bugarska zadala ozbiljan udarac proširenju kada je prošlog decembra blokirala nastavak evropskog puta za Sjevernu Makedoniju, što je dodatno poljuljalo evropsku perspektivu regiona nakon što je Francuska prethodne godine bila blokirala tu zemlju i Albaniju, zahtijevajući novu metodologiju proširenja. Dok se francusko blokiranje djelimično moglo razumjeti zbog potrebe jačeg monitoringa pravnog mehanizma, bugarska blokada je uslijedila nakon što Sjeverna Makedonija nije željela da prihvati bugarsku interpretaciju istorije, jezika i kulture.
O regionu je ove sedmice bilo govora i u austrijskom parlamentu, gdje je Aleksander Šalenberg, ministar spoljnih poslova te zemlje, zatražio da zapadni Balkan bude vraćen na političku mapu. On je ustvrdio da je 2020. bila izgubljena godina kad je u pitanju zapadni Balkan i da se to više ne smije ponoviti. Posebno je razočaran što, kako pišu austrijski mediji, još ne postoji pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju i Albaniju.
Radi stavljanja stvari u kontekst, za BiH je ovo bitno jer će tempo napretka ove dvije zemlje direktno uticati na šanse BiH da se u dogledno vrijeme približi EU.
Portal European Western Balkans (EWB) piše da su dobili odgovor Borelovog portparola, u kojem su potvrdili da će zapadni Balkan dobiti potreban prioritet.
„Visoki predstavnik je spreman da se snažno angažuje u regionu s političkim liderstvom i spreman je da o tome dalje vodi razgovore sa zemljama članicama o regionu“, naglašeno je u odgovoru koji je dobio EWB.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI), kaže za „Nezavisne“ da je ESI predložio da EU zauzme sličan stav prema regionu zapadnog Balkana kao što je zauzela stav krajem osamdesetih, kada nije bilo spremnosti u tadašnjoj Evropskoj zajednici da u članstvo primi Austriju i skandinavske zemlje. Prijedlog ESI-ja je, kako je objasnio Ćerimagić, da se zapadnom Balkanu sada, kao tada ovim zemljama, ponudi članstvo u jedinstvenom tržištu.
„U sklopu toga bi, nakon što ispune uslove, uključujući vladavinu prava, mogle uživati u punoj slobodi kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala. To bi za zemlje koje budu provodile reforme bilo moguće za pet godina, to je i jasna vizija uz mnogo benefita, i to bi stvorilo energiju u regionu i povratilo uticaj EU“, smatra Ćerimagić. Pozdravio je pismo devet zemalja, ali je upozorio da je za promjenu politike proširenja potrebna saglasnost svih 27.
U BiH, inače, EU, SAD i još nekoliko zemalja zajedničkim naporima promovišu reformu javne uprave, vladavine prava, javnih nabavki i nekoliko drugih oblasti, ali je za dobar rezultat potrebna jača podrška iz Brisela i evropskih prijestolnica.
Izvor: Nezavisne