Trebinje, 09.08.2024. – Centralna izborna komisija (CIK) BiH objavila je spisak od 98 predsjednika i zamjenika biračkih odbora u Trebinju koji su pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću CIK-u, između ostalog, trebalo da dostave izjavu u kojoj navode kako nisu članovi nijedne političke partije niti podržavaju aktivnosti političkih stranaka.
Na spisku koji je objavljen na stranici CIK-a Direkt je pronašao više predsjednika/zamjenika za koje je javnosti u Trebinju poznato da su aktivisti ili podržavaju aktivnosti stranke na vlasti – SNSD-a.
Najzvučnije ime sa spiska je Srđan Ambulija, nekadašnji predsjednik mladih socijaldemokrata u Trebinju. Ambulija je prisutan na velikom broj događaja koje organizuje ova partija. Prema javno dostupnim podacima, on je bio i osnivač Udruženja “Napredna Hercegovina”, koje je u više navrata dobijao novac iz Elektroprivrede Republike Srpske, zatim iz ministarstva porodice, omladine i sporta te ministarstva lokalne uprave i samouprave, kao i iz Elektro Hercegovine.
Ambulija nije odgovorio na naše pozive i poruku.
Dugogodišnji aktivista SNSD-a koji je takođe na CIK-ovom spisku je i Pavle Gobović.
Pavle Telebak je takođe dugogodišnji stranački aktivista. On je na opštim izborima 2022. godine, prema pisanju portala Spin.info, bio član biračkog odbora i to ispred stranke “Savez za demokratsku Srpsku”. Tada je na snazi bio zakon koji je omogućavao trgovinu biračkim odborima, pa su i stranke koje nisu parlamentarne mogle da imenuju svoje članove. Suštinski, Telebak je bio aktivista SNSD-a.
Na spisku CIK-a je i nekadašnji načelnik Odjeljenja za opštu upravu Grada Trebinja Nenad Milićević.On je na prethodnim opštim izborima bio predsjednik biračkog odbora ispred stranke “Lijevo krilo”. Direkt je ranije pisao o tome kako je njegova porodična firma “Trial” od lokalne Tehničke škole protivzakonito dobila na korištenje tehnički pregled. Osim toga, škola je “Trialu” ranije ustupila svoje zemljište na kome je izgradio balon-salu i kafić, a Milićević je nakon napuštanja Gradske uprave dobio posao u Elektroprivredi RS, na čijem je čelu Luka Petrović. Direkt je pokušao da stupi u kontakt sa Milićevićem, ali on nije želio da razgovara sa nama, već nam je prekinuo vezu.
Petar Lambeta je takođe jedan od izabranih kandidata. Takođe je aktivista SNSD-a.
Aktivistikinja je i Marina Pešić, kao i Srđan Mijatović.
Na spisku je i Aleksandar Ćorović, Rajko Tanasijević te brojni drugi za koje je moguće utvrditi da su povezani sa aktivnostima političke partije.
CIK je istovremeno odbio 25 prijava kandidata iz Trebinja za predsjednike i zamjenike biračkih odbora, mahom zbog toga što nisu dostavili ili nisu ovjerili izjavu kojom potvrđuju, između ostalog, i to da nisu članovi stranke niti da podržavaju aktivnosti neke političke stranke.
Prijave CIK-u
Damjan Ožegović iz Transparensi internešnala BiHkaže da je ova organizacija CIK-u već uputila određen broj prijava, jer su pribavili dokaze kako se pojedini izabrani predsjednici i zamjenici biračkih odbora mogu dovesti u vezu sa aktivnostima političkih stranaka.
On kaže da sada ne mogu da dokažu da li je neko od njih zasigurno član stranke ili nije i da bi to trebalo da utvrđuje CIK, ali da su im građani dostavljali dokaze u vidu Fejsbuk objava iz kojih je jasno da kandidati podržavaju određene političke subjekte.
„Mi smo dobili neke naznake da su članovi političkih partija koji su se prijavili uzeli ispisnicu iz stranke. Oni, dakle, u trenutku prijave formalno nisu članovi partije. Međutim, suštinski oni jesu povezani sa aktivnostima političkih stranaka. Na to mi obraćamo pažnju. CIK prilikom evaluacije svih pristiglih kandidatura, naravno, ne može imati saznanje o tome. Međutim, postoji mogućnost prijave ukoliko neko ima saznanja o podržavanju aktivnosti stranke“, kaže Ožegović.
Ovakav način izbora predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora prvi put se primjenjuje, budući da su na snagu stupile nametnute izmjene Izbornog zakona BiH.
Zamisao je bila da se birački odbori profesionalizuju, kako njihovi predsjednici ne bi bili politički ostrašćeni. No, čini se da su partije pronašle način kako da ponovo izigraju zakon.
Prema Izbornom Zakonu BiH, predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi političke stranke niti obavljati dužnost u organima političke stranke, udruženja ili fondacije organizaciono ili finansijski povezanim s političkom strankom, niti smiju biti uključeni u bilo kakve aktivnosti političke stranke i moraju biti u mogućnosti da obavljaju svoje dužnosti na politički nepristrasan način.
Ožegović kaže da je, po njegovom tumačenju, ključan posljednji dio koji se odnosi na povezanost sa političkim aktivnostima i mogućnost da predsjednici nepristrasno obavljaju zadatke.
„Dakle, predsjednici i zamjenici ne smiju biti ni na koji način povezani sa aktivnostima političkih stranaka. To je ključno. Ovo se prvi put primjenjuje, pa još uvijek nije iskristalisana praksa te je ovdje u pitanju stvar tumačenja“, pojašnjava Ožegović i dodaje da bi CIK morao da uzme u obzir i sve one koji su bili u političkim strankama te za koje postoje dokazi, pa i u vidu objava na Fejsbuku.
„Čim vidite da neko ima statuse kojima podržava aktivnosti stranke, to se može tumačiti na ovaj način. Mi tu ne možemo utvrditi da li je on član ili nije, na CIKU je da to ispita. No, sve te sumnje treba prijavljivati“, navodi naš sagovornik.
“Na odluku o imenovanju predsjednika biračkog odbora i njegovog zamjenika može se uložiti prigovor Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Odluka Centralne izborne komisije BiH kojom je odlučeno o prigovoru je pravosnažna i protiv nje se ne može uložiti žalba”, stoji u Izbornom zakonu BiH.
Ovu mogućnost već su iskoristili u trebnjskoj opoziciji. Lista za pravdu i red danas je CIK-u dostavila spisak 26 imena, kako tvrde, istaknutih članova SNSD-a, sa pratećim fotografijama koje bi trebalo da budu dokaz o njihovom političkom angažmanu.
Prijave bi trebalo da idu i u tužilaštva
Ožegović naglašava i to da bi CIK trebalo da uputi prijave i prema nadležnim tužilaštvima, jer su izabrani kandidati dostavili izjavu o ispunjavanju uslova u kojima su naveli da pod punom krivičnom i materijalnom odgovornošću nisu povezani sa aktivnostima političkih partija niti su njihovi članovi.
„Mi imamo situacije da nam ljudi šalju prijave u vidu fotografije sa nekog mjesnog odbora stranke. Na osnovu toga mi vidimo da on podržava te aktivnosti, pa čak i ne mora biti član političke stranke, ali podržava njihove aktivnosti. Dakle, ja sam danas član stranke, ispišem se, pa budem predsjednik biračkog odbora, pa se ponovo učlanim – to je za krivičnu odgovornost. To je formalno izigravanje nepristrasnosti, ali suštinski je drugačije“, zaključuje Ožegović.
Maksida Pirić iz CIK-a je Direktu potvrdila da se još nisu bavili eventualnim prijavama po ovim osnovama. Rekla je da će o svemu imati više informacija kada bude završena i druga konkursna procedura, budući da je u pitanju veliki broj prijava i da selekcija zahtjeva mnogo posla.
Pokušaj sprečavanja trgovine biračkim odborima
Damjan Ožegović apostrofira bitnu razlika između članova biračkih odbora, koji mogu biti stranačke ličnosti, jer njih stranke i imenuju, dok predsjednici i zamjenici to ne mogu.
„Članove biračkog odbora sada mogu imenovati samo stranke koje su zastupljene u lokalnom parlamentu. To je novi momenat, koji bi trebalo da spriječi trgovinu u biračkim odborima. Dakle, više nećemo imati situaciju da, kao što je bio slučaj ranije, na primjer u Trebinju bude član nekog biračkog odbora ispred, recimo, Stranke za Čapljinu”, navodi Ožegović.
Centralna izborna komisija prihvatila je i prijava kandidata Miodraga Spaića iz Trebinja. On je na svom Fejsbuk profilu napisao kako je izjavu o tOme da ispunjava uslove dostavio naknadno mejlom, jer, navodi, nije imao tehničke mogućnosti da je učita prilikom apliciranja.
Na osnovu njegovih objava dalo bi se zaključiti da on javno podržava aktivnosti Liste za pravdu i red. Pitali smo ga zato kako je pod punom krivičnom i materijalnom odgovornošću izjavio da nema veze sa bilo kojom političkom strankom te da li se plaši eventualnih sankcija.
“Ja javno na Fejsbuku podržavam većinu stavova Liste za pravdu i red, što ne isključuje mogućnost da postanem i njihov javni kritičar ako ne budu radili kako treba. Mene politika oduvijek zanima i pratim je od lokalne do svijetske. Članstvo u Listi i ne postoji, niti ja prisustvujem sastancima, nisam član njihove viber grupe. O tome ko su njihovi kandidati saznao sam iz medija. Potpuno sam neupućen u taj da ga nazovem stranački rad Liste, a to me i ne zanima”, navodi Spaić za Direkt.
Kaže da nije primijetio da na izjavi stoji kako je daje pod krivičnom i materijalnom odgovornošću te da bi uradio isto i da je primijetio.
“I da sam to vidio, ne bih libio da je potpišem, jer mi je namjera da budem pošten i nepristrasan. Trojica mojih kolega elektroinžinjera iz firme koji su bili članovi SNSD-a su bili istovremeno i predsjednici biračkih odbora. Kao što sam ja uvjeren da su oni obavili pošteno povjereni zadatak, uvjeren sam da oni isto misle o poslu koji ja treba da obavim”, zaključuje Spaić.
Inače, Centralna izborna komisija u prvom konkursu nije uspjela da popuni sva predviđena mjesta za predsjednike/zamjenike biračkih odbora, pa je juče raspisan i novi konkurs. Prijave su u toku.