Dobio sam pismo od radnika Službe za odnose sa strancima BiH u kojima se detaljno i dokumentovano govori o zloupotrebama, korupciji i kriminalu direktora Žarka Lakete. Pismo prenosim u cjelosti, u cilju informisanja javnosti, očekujući da će policija i tužilaštvo ispitati sve navode i dokumenta te procesuirati Laketu, ukoliko se utvrdi da je zloupotrijebio položaj, umiješan u korupciionaške poslove i grubo kršio zakon.
Poštovani gospodine Vukanoviću
Želimo da vas obavjestimo o organizovanon kriminalu, korupciji, zlopupotrebi položaja, te političkom uticaju, privilegijama, putovanjima, voznom parku, spornim ugovorima, zloupotrebama donatorskih i budžetskih sredstava, netransparentnosti u javnim nabavkama i zapošljavanju u prvoj godini direktorskog mandata Žarka Lakete u Službi za poslove sa strancima, kako bi vi alarmirali javnost i natjerali institucije da sve istraže i procesuirati Žarka Laketu i druge odgovorne…
Od dolaska na funkciju direktora Službe za odnose sa strancima Žarko Laketa je počeo sa organizovanim kriminalom i zloupotrebom položaja, koji se tiču odobrenja boravka strancima, prvenstveno onima koji rade sa radnom dozvolom ili bez radne dozvole tako što uz Gorana Blagojevića (koji kao vršilac dužnosti šefa kabineta obavlja prljave poslove) naređuje šefovima terenskih centara da u nekim poslovnim subjektima vrše stalne i rigorozne kontrole dok onima koji su platili neku vrstu reketa, na primjer koje su angažovali usluge prevoza ili niskogradnje (Euro-Trans) ili ugostiteljstvo (restoran Atruim) čiji je vlasnik upravo Žarko Laketa, zabranili da vrše kontrole i ako zapošljavaju strance. Tako firme ili projekti od „državnog interesa“ (što u praksi znači – od privatnog interesa) koje plate reket pozivaju i dovode desetine radnika kojima se odmah sređuju papiri i koji nerijetko napuštaju poslove i nastavljaju da neregularno migriraju ka EU. Desetine radnika na Jahorini ili Kalinoviku su „nestali“ bez ikakvih pavnih posledica po firme koje su ih pozvale i koje de jure garantuju za njihov boravak u BiH a zanimljivo je da su upravo u ovim firmama angažovani kamioni firme čiji je vlasnik Žarko Laketa.
Komisije za sprečavanje sukoba interesa treba da kaže kako Laketa može biti i direktor Službe za poslove sa strancima BiH, ali i istovremeno firme za niskogradnju, vlasnik restorana, suvlasnik IT kompanije, i obavljati plaćene poslove u Fudbalskom savezu BiH?
Poput direktora Žarka Lakete, i Rade Kovač, načelnik sektora za operativnu podršku (koji po funkciji ima mogućnost da ubrza ili uspori procese dobijanja boravišnih dozvola ili da diriguje donošenju mjera prema strancima), reketira poslodavce te je metodom prijetnji sebi obezbijedio dodatni posao predavača na Ekonomskom fakultetu univerziteta u Travniku (koji je nekad zasnivao rad na stranim studentima, najčešće iz Turske), zaposlio snahu na mjesto direktora u kompaniji koja gradi hidroelektranu u Kalinoviku i zapošljava iskjučivo kinesku radnu snagu kojima se na sumnjiv način rješavaju papiri, ucjenjuje ugostitelje i organizatore da angažuju njegovu kćerku Nikolinu Kapor da gostuje za visoke honorare te vrši pritisak na brojne trgovce da se reklamiraju na panelu koji izdaje kod porodične kuće ili da kupuju namirnice od firme čiji je vlasnik njegov brat a sve kako njihovi radnici, studenti ili komitenti ne bi imali „neočekivane imigracione probleme“.
IOM u okviru podrške u kontroli neregularnih migracija plaća smještaj za inspektore Službe koji kao ispomoć kolegama borave na teritoriji Unsko-sanskog kantona ali u okviru istog budžeta se sasvim neosnovano već godinu dana plaća Goranu Blagojeviću kao državnom službeniku luksuzni smještaj sa doručkom u hotelu Espana u Istočnom Sarajevu, ručak u kafe slastičarni Knez i večeru u restoranu Kort marketa pri čemu se uredno od strane Službe isplaćuje i naknada za topli obrok kao i svakom drugom službeniku. Postoji li ikakvo racionalno objašnjenje ili neki sličan primjer u okruženju za ovako nenamjensko trošenje donatorskih sredstava za luksuz jednog državnog službenika???
Postoji odluka koja predviđa da direktor, zamjenik direktora i pomoćnik direktora za unutrašnju kontrolu imaju na raspolaganju službena vozila 24 sata dnevno ali pod izgovorom nepostojećih operativnih poslova vozila već godinama koriste i brojni visokorangirani službenici i to Rade Kovač, načelnik sektora za operativnu podršku, Ivo Ramljak načelnik sektora za readmisiju, Edin Husić načelnik sektora za administraciju, Goran Blagojević, VD šefa kabineta direktora. Vozila se koriste u privatne svrhe, vikendom, praznicima pa čak i u vrijeme godišnjih odmora i bolovanja pa tako Husić redovno putuje u Gradačac, Ramljak u Prozor, Blagojević u Doboj a Kovač do sela kod Foče, povremeno u Srbiju…Službena vozila se mogu uredno vidjeti i u Beogradu, Zagrebu, Budvi, Splitu a sve se može jednostavno provjeriti uz pomoć izvoda korištenja tagova za autoputeve kao i u evidenciji prelaska državne granice.
Podaci u putnim nalozima se već uhodano fabrikuju, prikazuju se nepostojeća putovanja i izmišljene aktivnosti kako bi zavarali reviziju koja vrlo površno odradi kontrole. Slične malverzacije su skoro odvele u zatvor direktora jedne BH institucije, vidjećemo hoće li biti političke volje da se ispitaju ovi navodi i sankcionišu prekršioci.
Odluka predviđa korištenje 24/7 jednog vozila za potrebe direktora i to vozila čija je cijena jasno definisana podzakonskim aktima Savjeta ministara ali na to se izgleda ne odnosi na bahatog direktora Žarka Laketu koji je sebi na raspolaganje stavio 4 automobila koje „istovremeno“ koristi i to 3 skupocjena službena vozila (VW Passat B8 S-line, Toyota Land Cruiser i Škoda Oktavia) i jedno novo vozilo niže klase koje daje vozačima za privatne potrebe. Kako bi sebi dao na značaju automobile je zatamnio i opremio treptačima i uređajima za zvučnu signalizaciju, što je opet značajan finansijski izdatak uz opasku da za upotrebu nema nikakvo zakonsko uporište.
Da nije kraj sa zloupotrebama voznog parka treba navesti i da Goran Blagojević osim što ima non-stop na raspolaganju vozilo Peugeot 2008 uredno naplaćuje i troškove prevoza dok je Rade Kovač pod uticajem alkohola slupao dva automobila za šta nije ni disciplinski odgovarao.
Pored automobila i reprezentacije, vrlo neracionalno je da se državnim novcem plaćaju i privatni telefoni za direktora Laketu, zamjenika Buzara/Imamovića, pomoćnika Arapovića, načelnike Kovača, Ramljaka, i Huskića, te šefa kabineta Blagojevića, vozača Vujadina i sekretarice Avram koji pokrivaju privatne pozive, poruke, internet i pretplate na ugovorene pakete koji se kreću od 25 do 250 KM mjesečno što je zbirno na godišnjem nivou vjerovatno između 5.000 i 10.000 KM.
Možda jeste legalno ali je nemoralno i vrlo degutanto je što je Žarko Laketa odmah po stupanju na funkciju zaključio ugovor o iznajmljivanju nekretnine u Lukavici sa rođenim bratom Željkom Laketom, te tako država porodici Laketa isplaćuje 600 KM mjesečno (36.000 KM u toku mandata), što je ujedno i maksimalni iznos za stanarinu BH funkcionera. Umjesto stana koji je nedavno kupio u Novom Sadu, Laketa je mogao kupiti stan u Istočnom Sarajevu pa ga sam sebi iznajmljivati.
Postojala je praksa da inspektori za strance s ciljem efikasnijeg obavljanja inspekcijskih kontrola dobiju gratis ski-karte na Jahorini ali je ove godine direktor Žarko Laketa zatražio i dobio od Olimpijskog centra Jahorina i sezonske karte na lično ime i to za sebe, svog vozača Draženka Vujadina i portparolku Aleksandru Kovačević. Što se tiče kršenja procedura zapošljavanja, od početka migrantske krize brojne međunarodne organizacije (IOM, UNHCR) pružaju pomoć Službi tako što kroz projekte finansiraju angažovanje asistenata za rad sa migrantima. Tako u Službi ima između 80 i 100 osoba koje se plaćaju preko projekata koji se umjesto angažovanja u privremenim prihvatnim centrima raspoređuju u upravi i terenskim centrima a ugovori sa njima se prave bez ikakve konkursne procedure i isključivo na usmeni zahtjev Žarka Lakete i Gorana Blagojevića, što Sektor za administraciju na čelu sa poslušnim i nedavno unapređenim Edinom Husićem bespogovorno izvršava pa čak Ugovore o djelu zaključuju i bez ikakvih dokumenata već se diplome naknadno dostavljaju.
Većina angažovanih obavlja vrlo korektno svoje zadatke dok dio angažovanih, uz prećutnu saglasnost rukovodstva, se samo na jutarnjoj kafi pojave na radnom mjestu i odu kući u prijepodnevnim satima. Kao rekorderi u bahatosti su Tomislav Mirosavić (koji je inače penzioner ali kum direktora Lakete), Radislav Jovičić (većini poznato ime iz svijeta politike) i Dejan Janković koji se nikako, ali zaista ni jedan jedini dan, nisu udostojili pojaviti u PPC Lipa gdje su po Rješenju raspoređeni a već mjesecima po naređenju Žarka Lakete i Gorana Blagojevića i na osnovu netačnih ili falcifikovanih službenih evidencija o prisustvu uredno inkasiraju 1.400 KM mjesečno ili preko 50.000 KM sva trojica zajedno na godišnjem nivou.
Kako bi se djelimično odužio Osmanu Mehmedagiću, nekadašnjem direktroru OSA-e za nelegalnu pomoć i dobijanje sigurnosne dozvole koje, kao pravosnažno osuđivano lice za krivično djelo zloupotreba položaja, nije mogao zakonski dobiti (a samim tim niti biti imenovan na mjesto direktora), Žarko Laketa je odmah po dolasku na mjesto direktora unaprijedio Armina Klinca (kome je Osmica rođeni tetak) sa poslova magacionera na poslove javnih nabavki (čitaj javnih malverzacija), čim je priložio uredno kupljenu diplomu VSS.
Kako bi se odužio dugogodišnjem saradniku u Graničnoj policiji BiH Mustafi Ovčini, koji ga je kao načelnik administracije pokrivao u malverzacijama (npr naplaćenih 5 fiktivnih servisa seta kvačila na službenom automobilu) namještanju tendera Žarko Laketa je zaposlio njegovu kćerku Amnu Škaljo na izmišljeno radno mjesto u readmisiji.
Postala je praksa da o stručni kadrovi koji su zaposleni u Službi za poslove sa strancima nisu involvirani u proces javnih nabavki u smislu opisa potreba i kreiranja tehničkih specifikacija kao što to zakoni nalažu tako da o svim potrebama Službe samostalno odlučuje Žarko Laketa na način da donese već pripremljene tehničke specifikacije koje se samo dodaju na tenderske procedure i koje nesumnjivo favorizuju određeni proizvod i jednog dobavljača (sa kojim postoji prethodni dogovor o raspodjeli novca ili usluha). Tako uslove nabake vozila za 240.000 KM ispunjava samo jedan diler i to MRM iz Ljubuškog koji prodaje volkswagen vozila i koji je samo nastavak poslovne saradnje iz perioda dok je Laketa bio funkcioner (zadužen za sumnjiva zapošljavanja i još sumnjivije javne nabavke) u Graničnoj policiji BiH.
Sični korupnivni scenariji su kod nabavke IT opreme, dronova, kancelarijskog materijala i svih javnih nabavki u toku godine.
Unosne javne nabavke sa „dogovorenom provizijom“ se brzo realizuju i to najčešće sa jednim ponuđačem a one od krucijalnog značaja od kojih zavisi i kredibilitet države se ne obave u predviđenom roku što dovodi do paralisanja Službe. Takav je slučaj kod nabavke naljepnica boravka koje se lijepe u pasoš kao dokaz legalnog boravka u BiH gdje se pod maskom nesposobnosti načelnika Rada Kovača da specificira nabavku i načelnika Edina Husića da je realizuje, već se nakupilo oko 6 hiljada riješenih predmeta koji čekaju štampanje naljepnice boravka preko 6 mjeseci zbog čega ispaštaju i čime se narušavaju prava stranih državljana koji su uredno platili takse.
Ovo je već uhodana zloupotreba položaja i plodan teren za korupciju tako da stranci kojima se žuri da dobiju naljepnicu boravka (na primjer koji moraju putovati van BiH ili dobiti menadžerski ugovor), moraju lično podmititi rukovodstvo Službe i to od od 1.000 KM za Kovača i/ili Blagojevića do 5.000 KM za Laketu koji iskoriste strahovladu i uticaj te se na osnovu njihovog usmenog naređenja zahtjev izdvoji iz gomile koja čeka, odštampa i uruči stranci.
Zbog nepopunjenosti Odsjeka za informatičko-tehničke poslove i potrebe da se obave složeni a nesistematizovani IT poslovi poput održavanja sistema biometrije angažovali su se IT stručnjaci koju su povremeno obavljali delegirane poslove. Međutim, na zahtjev i prijedlog Rada Kovača, ustaljuje se praksa da direktor Žarko Laketa angažuje Ivicu Jukića kao spoljnog saradnika (koji se plaća preko 1.000 KM za 10 dana, odnosno 25 KM po fakturisanom satu) da obavlja poslove koji se mogu obaviti unutar Službe i koji pripadaju pravilnikom sistematizovanom i popunjenom radnom mjestu. I ako u službi postoji državni službenik – viši stručni saradnik za razvoj IT sistema koji dobja platu da radi ono što mu nalaže sistematizacija radnog mjesta.
I pored raspoloživih ljudskih resursa Žarko Laketa sprovodi mobing praznog stola te nelegalno angažuje i Ugovorima o djelu plaća nekadašnjeg radnika Ivicu Jukića i nekadašnjeg IOM asistenta Ramiza Šikala da prave izvještaje, daju mišljenja, pišu prijedloge pravilnika i raznih smjernica koji se tiču ITK infrastrukture pa čak i da u ime Službe prisustvuje i učestvuje u radnim grupama za razvoj novih i nadogradnju postojećih IT sistema i raspolažu svim administratorskom nalozima što ne samo da krši sva pravila zdravog razuma već i potencijalno narušava kompletan bezbjednosni sistem BiH.
Kako bi se potpisani ugovori finansijski maksimalno iscrpili, i budžetski novac neosnovano rasipao, spoljni saradnik se angažuje od strane kabineta direktora i za potrebe novinarskih upita odnosno za dostavljanje statističkih podataka iz službenih evidencija, (kojima Ivica Jukić i Ramiz Šikalo u smislu zakona neautorizovano pristupaju) a koje svaki zaposleni može samostalno generisati u par klikova iz postojećih informacionih sistema što u najmanju ruku prestavlja bahato i nedomaćinsko rasipanje državnog budžeta.
Nadležni organi bi trebali ispitati odakle kabinetu direktora precizne tehničke specifikacije IT opreme koje upućuju donatorima da se nabave kroz projektne aktivnosti koje se mjere stotinama hiljada evra a da pri tome nisu konsultovali nadležni Odsjek za informatičko-tehničke poslove čiji je zadatak da brinu o IT potrebama Službe. Zbog ličnih netrpeljivosti drektor Laketa zabranjuje učestvovanje službenicima IKT odsjeka na obukama i stručnim radionicama se sprovode u okviru IPA projekata (znači koje su besplatne za bezbjednosne institucije) upravo da bi zadržali informatičare u državnoj službi i pružili edukacije koje su neophodne za obavljanje radnih zadataka. Umjesto da se edukuju i usavršavaju postojeći kadrovi u instituciji, Laketa se oslanja na plaćenike.
Sasvim je logično da rukovodioci povremeno idu na službena putovanja, pa donekle je razumljivo da na putovanja šalju lojalne i poslušne službenike kako bi o državnom trošku svijeta vidijeli i dodatno zaradili ali već postaje uhodana praksa da se troškovi dvostruko ili trostruko naplate. Najčešće se dobiju dnevnice od organizatora (koji obezbjedi smještaj sa doručkom), od Službe se naplate pune međunarodne dnevnice (predviđene za hranu) a hrana se plati iz troškova reprezentacije direktora ili iz akontacije koja se uzme pred put.
Tako su samo za trodnevno putovanje u Zagreb službenim automobilom direktor Laketa, načelnik Ramljak, portparolka Kovačević i vozač Vujadin za dnevnice i smještaj od Službe naplatili oko 2.000 KM i a po istom osnovu od organizatora preko 5.600 KM.
Treba ispitati legalnost službenih putovanja i pravdanje akontacije (koja ide i do 1.000 KM po putovanju) fiktivnim računima kao što to radi Akeksandra Kovačević koja kao potparol nema niti potrebu da prisustvuje sastancima niti ima zakonski osnov da prima međunarodne dnevnice od Službe jer je bila angažovana na osnovu Ugovora o djelu da reklamira sebe (vidjeti zvanične SPS objave na Instagramu) i diskredituje Službu na socijalnim mrežama lajkujući objave SNSa i Aleksandra Vučića.
Akeksandra Kovačević kao portparol ima ugovorenu plata preko IOM projekta bila 2.250 KM mjesečno, odnosno 27.000 KM godišnje, a nedavno je unapređena i prebačena na radno mjesto od koga se očekuje dugogodišlje iskustvo i ekspertsko poznavanje materije a to je viši stručni saradnik – inspektor za poslove readmisije. Aleksandra Kovačević ne samo da nema nikakvo iskustvo u ovoj kompleksnoj materiji već u prostorijama readmisije nje provela ni jednog sata i dalje obavlja poslove PR u kabinetu direktora čime je Agencija za državnu službu prevarena kako bi dala saglasnost na Ugovor o radu na određeno vrijeme.
Sve je urađeno bez ikakvog konkursa a sve iz razloga jer novo radno mjesto zbog odgovornosti posla ima dodatak od 20% na platu što je jedino i bitno. Međutim, čim je dobila Ugovor i status državne službenice Kovačevićeva je fiktivno promijenila adresu stanovanja pa iako stanuje u Lukavici prikazuje da stanuje u Kalinoviku pa po tom osnovu nezakonito naplaćuje 500 KM mjesečno za troškove prevoza. To znači da inkasira svaki mjesec blizu 3.000 KM iz državnog budžeta za platu, dodatak, topli obrok i prevoz. Ako se tu dodaju malverzacije (dupla naplata) međunarodnih dnevnice za putovanja dođe se do sume oko 5.000 maraka mjesečno. O ovim zloupotrebama svi su upoznati ali niko ne reaguje.
Laketa se okružio lojalnim ljudima bez obzira na njihovu (ne)kompetentnost pa je tako u kabinet kao zaposlenika za stalno zaposlio Jelenu Vidaković koja je prećutala da je direktor preduzeća „PODRINJE“ doo iz Rudog i time načinila propust zbog koga se mora raskinuti Ugovor o radu, što je decidno propisano Zakonom o radu u institucijama BiH. Ostaje da se vidi da li je Laketina samovolja jača od domaćih zakona.
Nije strana praksa da se na put ide sa službenim automobilom (gdje Služba snosi sve troškove prevoza) a da se od organizatora uz dnevnicu ponovo naplati trošak prevoza i putarina kao da se išlo privatnim automobilom – kao što je to uradio Goran Blagojević na putu u Skoplje sredinom 2023. godine inkasirajući preko 1.500 KM za trodnevno putovanje što direktor Laketa odobrava i podržava jer lojalnost i slijepa poslušnost nema cijenu.
Osim putovanja koja imaju veze sa migracijama Služba plaća i turistička i rekreativna putovanja tako Rade Kovač u ulozi „selektora“ ekipe u malom fudbalu vodi ekipu od 6 SPS službenika (uključujući Žarka Laketu) na Majorku, 8 dana (gdje su dnevnice oko 900 KM po osobi + avio karta iz Sarajeva) a zatim i 9 dana u Holandiju (gdje su dnevnice preko 1.000 KM po osobi + gorivo, putarine i amortizacija službenog kombija) što je u zbiru bar 25.000 KM iz državnog budžeta za turizam, rekreaciju i nagrađivanje lojalnosti. Mediji su se svojevremeno zainteresovali za ovu temu ali od Službe nikad nisu dobili tačne niti potpune podatke.
Bez ozbiljne istrage ne može se ni procijeniti koliko je ucjenama, korupcijom i reketom inkasirao inkasirao osuđeni kriminalac Žarko Laketa za nepunu godinu dana mandata ali ako se vidi da je zloupotrijebio više stotina hiljada KM budžetskih i donatorskih sredstava, postavlja se pitanje koliko će miliona tek zloupotrijebiti (ako ne bude uhapšen ili smjenjen) u preostale 4 godine mandata, kada se uhoda i razradi šeme.
Apelujemo da nadležni organi provjere sve navedene činjenice koje sigurno predstavljaju niz krivičnih djela (od zloupotrebe položaja i korupcije do organizovanog kriminala) te da po hitnom postupku proslijede krivične prijave Tužilaštvu.
Zabrinuti radnici Službe za odnose sa strancima BiH