BANJALUKA – Oko 100 socijalno ugroženih porodica, smještenih u stambenim zgradama u vlasništvu grada u banjalučkim naseljima Ada i Kuljani, prepušteno je samo sebi kada je riječ o redovnom održavanju zajedničkih prostorija, poput čišćenja stubišta, jer ne mogu formirati zajednice etažnih vlasnika (ZEV), niti im grad, kao vlasnik objekata, rješava ovaj problem.
Rekao je to za „Nezavisne novine“ odbornik u gradskom parlamentu Dragan Banjac, koji je ovaj problem nedavno izložio na sjednici Skupštine, ali se, tvrdi, još ništa nije promijenilo.
„Grad tvrdi da nema mogućnost da to riješi, a ljudi koji žive u ovim zgradama kažu da je to riješeno u Prnjavoru, u Bijeljini itd. Grad tvrdi da ima obavezu samo investicionog održavanja, a ja tvrdim suprotno. To se jasno vidi i iz Pravilnika grada i iz ugovora po kojem su oni stanove dobili i iz Zakona o socijalnom stanovanju po kojim su njima uručeni ti stanovi. Jer oni su tu podstanari“, rekao nam je Banjac.
Tokom skupštinskog zasjedanja, Banjac je rekao da vjeruje da se problem može vrlo lako riješiti.
„Grad Banjaluka je po modelu socijalnog stanovanja od Vlade Srpske i nekih međunarodnih kreditora dobio 100 stambenih jedinica na području Ade i Kuljana. Taj model socijalnog stanovanja je takav da je grad postao vlasnik tih nekretnina i upisao ih na sebe 1/1, sa zabranom mogućnosti otuđenja“, rekao je Banjac.
Problem je, kako je dodao, to što je u pitanju 100 odsto gradska imovina, a Zakonom o socijalnom stanovanju definisano je da se za korištenje stambene jedinice iz ugovora o zakupu plaća zakupnina koja se koristi u svrhu održivog upravljanja i održavanja stambenih jedinica socijalnog stanovanja.
„Ti ljudi koji su tu useljeni, a riječ je o 100 porodica, plaćaju neku simboličnu naknadu u vidu zakupnine, što je negdje 40-50 maraka. Zakon je zamislio da se ta zakupnina sakuplja na neki račun grada te da grad upravlja i održava svoju imovinu. Došlo je do greške u ugovorima korisnika i grada Banjaluka, gdje stoji da je grad zadužen za investiciono održavanje, a za čišćenje stubišta, zajedničkih prostorija, za svjetlo, plaćanje struje, vode, trenutno nije zadužen niko“, rekao je Banjac.
Kako je dodao, da bi problem bio veći, stanari koji tu žive nisu vlasnici i ne mogu formirati ZEV.
„Pravilnik, koji je donio grad, podrazumijeva da se prilikom korištenja stambene jedinice, prikuplja zakupnina na posebnom računu grada koja se koristi u svrhu održivog upravljanja i održavanja stambenih jedinica, a ova sredstva će se raspoređivati po potrebi i u skladu sa Akcionim planom“, naveo je Banjac.
Dalje, dodaje, stoji da to nije samo investiciono održavanje, već se navodi i da poslovi održavanja objekta socijalnog stanovanja podrazumijevaju i redovno tekuće održavanje.
Grad, dodaje, treba da ili imenuje profesionalnog upravitelja, sklopi ugovor sa nekom firmom, ili da sam održava svoju imovinu, a što podrazumijeva čišćenje stubišta i slično, tj. sve ono što radi ZEV u privatnim zgradama.
„U pitanju je 100 porodica, a u Kuljanima je situacija dramatična, ljudi sakupljaju novac između sebe, pojavila se vlaga“, naveo je Banjac.
Stanar, koji živi u takvoj zgradi u naselju Ada, kaže da je grad kao vlasnik dužan da se brine o tekućem održavanju zgrade, što podrazumijeva i čišćenje stubišta i plaćanje zajedničkih računa za struju i vodu, kao i popravke u zajedničkim prostorijama.
„U Adi je u pitanju jedna zgrada, u Kuljanima su tri zgrade. Riječ je o 98 stambenih jedinica. Sreća, naša zgrada u Adi je novija pa nije bilo kvarova, ali je u Kuljanima starija zgrada i situacija je teža. Oni su jedno vrijeme plaćali i zajednički potrošenu struju i vodu, a nije trebalo to da čine. Sve je regulisano propisima i stvar je u njihovoj primjeni“, rekao je ovaj Banjalučanin.
Prema riječima Bojana Kresojevića, gradskog menadžera, ovaj problem je prepoznat te će Banjaluka od avgusta imati privremenog upravnika za svih 1.000 ZEV-ova u gradu.
„Ovo je problem koji prethodne gradske administracije nisu uspjele riješiti za 20 godina“, rekao je on te dodao da za 1.000 neregistrovanih ZEV-ova nisu mogli omogućiti nesmetano funkcionisanje.
Kako je naglasio, svi oni ZEV-ovi, koji nisu iz raznih razloga u pravnoj mogućnosti da se registruju, imaju problem sa zaključivanjem ugovora za sve usluge koje su im potrebne.
„Zato će grad Banjaluka od avgusta imati privremenog upravnika za svih 1.000 ZEV-ova“, rekao je Kresojević te dodao da će na taj način biti riješen problem u zgradama koje su u vlasništvu grada, a koje su date na korištenje socijalnog stanovanja.
„Na ovaj način činimo dodatni iskorak, koji se odnosi na kvalitet života u našem gradu, jer sve što možemo uraditi bez skupštinske većine uradili smo, ali nije kvalitet kada utrošite budžetska sredstva da biste riješili problem, već riješiti problem bez trošenja sredstava, što je primjer upravo ovog problema“, objasnio je on te dodao da će u narednim danima biti objavljen javni poziv za privremenog upravnika, koji će raditi bez naknade.