Prema istraživanjima ekonomista, kroz nekoliko godina u Bosni i Hercegovini će živjeti samo penzioneri, a dodatno pitanje je da li će penzija uopšte i biti. Novi podaci govore da je samo prošle godine broj penzionera povećan za 11 780.
Bosna i Hercegovina je kraj 2020.godinu dočekala sa povećanim brojem penzionera koji sada iznosi 699 121. U Republici Srpskoj broj penzionera povećan je za 6 006, dok Federacija BiH ima 5 776 novih penzionera.
Sa povećanjem broja penzionera, povećala su se i izdvajanja, što je izračunao ekonomista Faruk Hodžić. Prema njegovoj računici, prošle godine smo izdvojili 192,5 miliona maraka više za penzije u odnosu na 2019.godinu.
U BiH sve manje radnika, a sve više penzionera
Prema istraživanjima ekonomista, kroz nekoliko godina u Bosni i Hercegovini će živjeti samo penzioneri, a dodatno pitanje je da li će penzija uopšte i biti. Novi podaci govore da je samo prošle godine broj penzionera povećan za 11 780.
Bosna i Hercegovina je kraj 2020.godinu dočekala sa povećanim brojem penzionera koji sada iznosi 699 121. U Republici Srpskoj broj penzionera povećan je za 6 006, dok Federacija BiH ima 5 776 novih penzionera.
Sa povećanjem broja penzionera, povećala su se i izdvajanja, što je izračunao ekonomista Faruk Hodžić. Prema njegovoj računici, prošle godine smo izdvojili 192,5 miliona maraka više za penzije u odnosu na 2019.godinu.
„To pokazuje koliko je moralo doći do porasta naplate doprinosa da bi se namirile penzije naših penzionera koji su čitav život radili da bi imali kakvu takvu penziju u starosti što će u narednim godinama biti još više izraženije jer je naša starosna struktura nepovoljna“, kaže Faruk Hadžić, ekonomista.
Prema posljednjim podacima, u BiH je trenutno 1,2 radnika na jednog penzionera što je jedan od najmanjih omjera u istoriji. To znači da će se ovi brojevi izjednačiti čime se dovodi u pitanje i standard penzionera jer trenutna visina penzija ne omogućava ni minimalne uslove normalnog življenja.
Zato je upitno kako će se BiH finansijski izboriti sa narednim porastom broja penzionera.
„Danas već imamo oko 330 000 zaposlenih radnika koji su stariji od 50 godina svi će oni biti dio penzionog sistema u narednih 10-ak 15 godina i mi sada već moramo razmišljati a nepovoljno nam je zbog kovida kako ćemo isfinansirati ovaj budući rast penzionera i to je jedan od velikih izazova koji mogu opteretiti entitetske budžete“, smatra Hadžić.
Političari problem za sada rješavaju prelaskom penzionih fondova na trezorsko poslovanje, što je najlošije rješenje, smatraju ekonomisti, jer umjesto da se sredstva iz budžeta ulažu u razvojne projekte, oni će finansirati isplatu penzija.
„Situacija je još gora kada se uzme u obzir i pandemija virusa korona i smanjenje plata koje su radnici doživjeli jer je posao pao i krajnje je vrijeme da se zapitamo govoreći o vladama eniteta, šta mi radimo za privredu i očuvanje radnih mjseta jer bez radnika, radnih mjesta, isplate penzionih i zdravstvenih fondova ulazimo u zonu nerešivih problema“, ističe Zoran Pavlović,ekonomista.
Zvanični podaci govore da najniža isplaćena penzija u Republici Srpskoj iznosi oko 223 marke i nju prima oko 40 000 građana, dok prosječnu penziju koja se kreće između 394 i 400 maraka prima oko 80 000 građana.
Najniža penzija u Federaciji BiH iznosi nešto preko 370 maraka, a zagrantovana oko 470 KM. Tek 1 odsto građana BiH prima natprosječnu penziju koju su ostvarili kao rukovodioci u većim i razvijenim privrednim i administrativnim centrima.
BN TV