Sukob interesa. Šta je to? Ovako bi se najlakše mogla opisati situacija na državnom i entitetskim nivoima u kojima vlada haos i nesistem sistema. Transparensi internešnel BIH priprema Registar funkcionera koji su u sukobu interesa. Podaci do koji su došli samo u RS – katastrofalni.
Zakon za sprečavanje sukoba interesa u Republici Srpskoj formalno postoji. Međutim, funkcioneri su našli način kako da ga zaobiđu i godinama obavljaju duple funkcije i ostvaruju dva, pa i tri primanja iz budžeta.
Zašto se Zakon ne sprovodi i zašto se Republička komsija ponaša kao da niko nikad nije u sukobu interesa?
Sukob interesa. Šta je to? Ovako bi se najlakše mogla opisati situacija na državnom i entitetskim nivoima u kojima vlada haos i nesistem sistema. Transparensi internešnel BIH priprema Registar funkcionera koji su u sukobu interesa. Podaci do koji su došli samo u RS – katastrofalni.
“Našli smo preko 200 funkcionera u Srpskoj koji su u sukobu interesa, koji obavljaju dvije ili više funkcija“, kaže Damjan Ožegović iz Transparensi internešnela BIH.
I nikom ništa, jer je dosadašnja praksa pokazala da aktuelni zakon nije stao na put političarima da rade šta hoće. To i ne čudi, kažu u Transaprensi internešnelu, jer Republička komsija površno i usko tumači zakon i gotovo da niko nikad nije u sukobu interesa. Suprotnih primjera je mnogo.
“Najpoznatiji slučaj u javnosti poslanika Dragana Čavića koji je v.d. preduzeća gdje po tumačenju Komisije nije u sukobu interesa, jer nije direktor u punom kapacitetu. Ima i primjer direktora IRB RS koji je i poslanik, imamo i na lokalu primjer gdje je odbornik i direktor Vodovoda, gdje isto po tumačenju Komisije on nije u sukobu interesa“, kaže Ožegović.
Poslanik PDP -a Jelena Trivić svjedočila je klasičnom primjeru sukoba interesa i kršenja zakona i to na sjednici skupštinskog Odbora za budžet.
“Ja sam prisustvovala jednoj sjednici kada se podnosi izvještaj jedne javne institucije, a u Odboru sjedi direktor te institucije, a onda njegov zamjenik podnosi izvještaj i to je i te kako paradoksalno i to treba spriječiti, Zakonski odrediti šta je sukob interesa“, kaže Trivićeva.
U Republičkoj komisiji i sami priznaju da postoje nedostaci u zakonu. Očekivano, imaju i opravdanje zašto ne utvrđuju očigledne primjere sukoba interesa i nespojivosti funkcija.
“Zbog onemogućenog rada Komisije po finansijskim izvještajima, tj.članu 12. zakona Komisija nije imala efikasan način za praćenje da li neko od izabranih predstavnika obavlja nespojivu funkciju“, odgovorili su BN TV iz Republičke komisije za sprečavanje sukoba interesa.
Zakon o sukobu interesa pokazao je na svim nivoima da ne postoji vladavina prava za političare, jer ih zakon štiti. Od toga koliku i kakvu moć posjeduju, takve budu i odluke suda, komisija ili drugih državnih instituciija.
(BN)
