Za lijepljenje dimnjaka izolir trakom i kitovanje krova koji je trebalo da bude bakarni izdvojeno je blizu 700.000 KM. Novac je završio kod beogradske firme “Koto”, a bivši gradonačelnik, SNSD-ov Igor Radojičić, nije se spuštao tako nisko da bi se penjao po krovu i provjeravao kako je potrošen javni novac
Grad Banjaluka još 2018. godine izdvojio je 514.774 KM za obnovu krova Banskog dvora, zgradom koja je proglašena kulturnim nasljeđem. Aneksom ugovora dato je dodatnih oko 120.000 KM. U konačnici, za lijepljenje dimnjaka izolir trakom i kitovanje krova koji je trebalo da bude bakarni izdvojeno je blizu 700.000 KM. Novac je završio kod beogradske firme “Koto”, bivši gradonačelnik, SNSD-ov Igor Radojičić, nije se spuštao tako nisko da bi se penjao po krovu i provjeravao kako je potrošen javni novac, piše Žurnal.
Obnovljeni krov, rekao je danas gradonačelnik Draško Stanivuković, već je pokrpljen, lijepljen i ne liči na krov jednog spomenika kulture. U ovom trenutku nije moguće sprovesti tehnički prijem. Snjegobrani su, tvrdi, plaćani po nerealnim cijenama i samo na toj stavci je uzeto 25.000 KM.
Prije tačno dvije godine u Odjeljenju za komunalne poslove očekivali su da radovi počnu što je prije moguće, bili su zadovoljni izabranim “Kotom”. Krov je trebalo da bude bakarni, jer je krovište moralo da zadrži autentični izgled. Sve ovo bilo je priroitet, “jer je objekat propadao zbog prokišnjavanja”.
Međutim, niti je stigao novi bakar niti su preplaćeni neimari adekvatno riješili problem prokišnjavanja. U gotovo 700.000 KM stao je koji kolut izolir trake, kit i cijevi koje uveliko hrđaju. Svemu bi trebalo dodati i da je Radojičiću u pomoć priskočila i Vlada Republike Srpske pa je kompletna restauracija zgrade koštala 2,5 miliona KM. “Koto” je zaplivao u milionima, a Banski dvor nastavio da propada.
Bakarni krov koji je skinut prije onoga što je Radojičić nazivao obnovom, vrijedan 103.000 KM, kako je istakao Stanivuković, nestao je i nigdje nije naveden u tenderskoj dokumentaciji. Na ovom spomeniku kulture, saznaje Žurnal, nije urađen protivpožarni premaz pa i nema protivpožarne saglasnosti na upotrebu. Zbog svega navedenog obnovljeni spomenik kojeg je još 1931. godine gradio prvi ban Vrbaske banovine, Svetislav Tisa Milosavljević, ne može da dobije upotrebnu dozvolu.
“Zbog nedostataka, ovakav krov nije energetski efiksan zbog čega se ne mogu dobiti ni potrebni atesti. Odmah po svim saznanjima, uspjeli smo dan pred istek roka produžiti garanciju i firma koja je izvodila radove na Banskom dvoru dužna je da otkloni sve nepravilnosti”, zaključio je.
Radojičić je, međutim, u oktobru 2018, preko duneđrisanja firme “Koto” olako prešao pa je na zvaničnom Facebook profilu objavio sliku još jednog u nizu potemkinovih sela:
“Obnova Banskog dvora – počinje druga faza rekonstrukcije. Završena faza obnove krova i spriječeno dalje propadanje Banskog od oborinskoh voda, nastavljamo sanaciju fasade, stepeništa, kipova, stolarije, te novu ambijentalnu rasvjetu. Korak ka novom izgledu centra Grada”.
Uspješno sprečavanje daljeg propadanja danas izgleda ovako:
