Bilo je to 12 maja 1992.godine- datum kada je osnovana Vojska Republike Srpske.

Danas, 29 godina kasnije, od Vojske Republike Srpske ostao je samo mit, kao što je rekao Dodik.

U stvarnosti, od Vojske Republike Srpske, ostao je samo Treći pješadijski puk, koji baštini tradiciju Vojske Republike Srpske.

Prema Dodikovim riječima, stvarnost je što svi u Republici Srpskoj veoma brzo moguće ponovo mobilisati Vojsku Republike Srpskue, u punom sastavu i u svim dijelovima Republike Srpske.

“Napravljena je jedna ozbiljna politička greška, a to je ukidanje Vojske Republike Srpske i formiranje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, izjavio je Dodik, koji je, između ostalog, vrhovni komandant Bosne i Hercegovine.

Dodik je dodao da treba razmišljati kako će biti popravljena ta greška.

Vojska Republike Srpske postojala je do 1. januara 2006, nakon čega je ušla u sastav Oružanih snaga BiH.

Poslanici parlamenta Republike Srpske tada su usvojili Zakon o prestanku važenja zakona o obrani i Vojsci Republike Srpske, a parlament Republike Srpske je ovlastio tadašnjeg premijera Peru Bukejlovića da potpiše Sporazum o prenosu nadležnosti odbrane sa Republike Srpske na Sarajevo.

Važno je napomenuti da je i Zakon o odbrani BiH, sa članom 84. o aktivnostima za pridruživanje NATO-u, donijet u razmaku od mjesec dana sa Zakonom o prestanku važenja zakona o Vojsci Republike Srpske (o ukidanju VRS), a koji je potpisao tadašnji predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić.

Reforme, NATO, Oružane snage BiH i vojne vježbe

Ko je, kako i zbog čega ukinuo Vojsku Republiku Srpske, godinama je bila tema sukoba na relaciji Dodik- Čavić, ali je utihnula prije nešto više od dvije godine, kada je Čavićeva partija ušla u koaliciju sa SNSD-om.

Treba napomenuti i da je uporedo sa pripremom za reformu odbrane i ukidanje Vojske Republike Srpske, trajala i kampanja Saveza nezavisnih socijaldemokrata pod nazivom “Vojsko, voljno”, čiji je cilj da utiče na promjenu Zakona o vojsci i ukidanju vojne obaveze.

Dodik je danas zaboravio da kaže da je stranka na čijem je on čelu još 2003.donijela Dekelraciju o strateškim opredjeljenjima Republike Srpske u oblasti odbrane, gdje se u Tački 1 definiše “ukidanje vojnih kapaciteta koji postoje u obliku Vojske Republike Srpske i Vojske Federacije BiH do kraja 2007.godine”.

Uporedo sa pripremama za proslavu 29.rođendana VRS, traju pripreme i za vojnu vježbu “Brzi odgovor 21“.

Riječ je o zajedničkom događaju Oružanih snaga BiH i Vojske SAD, a realizovaće se od 17. maja do 2. juna na poligonima za obuku Oružanih snaga BiH Manjača i Glamoč, te na lokaciji kasarne i aerodroma “Dubrave” kod Tuzle.

Oprečna mišljenja, sukobi i politička  amnezija o reformi odbrane, kao i o NATO putu BiH, prelila se i na pitanje pomenute vježbe.

Tako predstavnici vlasti u Republici Srpskoj već danima ubjeđuju javnost da Vojska SAD nije isto što i NATO snage, iako baš SAD vode glavnu riječ kada je riječ kada je riječ o NATO.

Međutim, prema riječima ministra odbrane BiH, Sifeta Podžića, vježba Oružanih snaga BiH i Vojske SAD sprovodi se uz odobrenje sve tri člana Predsjedništva BiH, to jeste i Dodika.

Bez spomenika za poginule borce i sistemskog rješenja za ratne veterane

O stvarnosti i mitovima kada je riječ o Vojsci Republike Srpske, može se vidjeti i po odnosu prema poginulim borcima, a i prema onima koji su preživjeli rat.

Na proslavi Dana Vojske Republike Srpske, politički predstavnici Republike Srpske su ponovo pričali i o neophodnosti izgradnje centralnog spomenika poginulim borcima.

“Naredne godine je 30 godina postojanja Republike Srpske i sigurno je da ćemo pokušati da to uradimo. Dugo godina je ovo ideja nas i Boračke organizacije, bilo je nekih imovinskih problema, ali ćemo sve rješavati”, rekao je Dodik.

Premijer Republike Srpske Radovan Višković istakao je da je bila problematična lokacija u Banjaluci i da se trenutno rješavaju imovinsko-pravna pitanja.

“Idemo ka rješenju da spomenik bude u parku ispred Palate Republike. Kada budu riješena imovinsko-pravna pitanja i idejno rješenje spomen-obilježje biće izgrađeno”, naveo je Višković

Kao što još nema rješenja za centralni spomenik, politička tema je i pitanje statusa bivših boraca.

Prije vaskršnjih praznika, Dodik je najavio jednokratnu pomoć penzionerima i borcima.

Kako je naveo, borci od prve do pete kategorije koji su nezaposleni ili imaju primanja do 500 KM trebalo bi da dobiju 100 KM jednokratne pomoći.

“Tih 100 KM će primiti samo oni borci koji se prijave na već otvoren konkurs u Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite. Taj konkurs je otvoren i narednih nekoliko dana i pozivam sve koji ispunjavaju uslove da se prijave, jer će samo oni dobiti ta sredstva”, naveo je Dodik.

Čitava priča oko pomoći borcima je jedna velika prevara ove vlasti, smatra politički analitičar Velizar Antić.

“Ova ‘pomoć’ je prvobitno predstavljena kao da će je dobiti svi borci sa primanjima ispod 500 KM. Međutim, ispostavilo se da se radi o prevari jer je veliki deo boračke populacije diskriminisan sa ograničenjima koja su nametnuta. Tako da će na kraju ovu ‘pomoć’ da dobije jako mali broj boraca. Sva priča oko “pomoći” borcima je bila u službi da se barem jednim delom sakrije činjenica da je Vlada RS uzela kredit od 600 miliona KM pod jako nepovoljnim uslovima. Na ovaj način su barem delimično željeli da se ‘operu’ u narodu.

Uslovi koje je Vlada propisala izazvali su nezadovoljstvo i brojnih opštinskih i regionalnih organizacija koje djeluju u okviru Boračke organizacije Republike Srpske.

Rogić: Poziv pun manjkavosti, političarima ne odgvara jaka i jedinstvena boračka organizacija

Predsjednik Predsjedništva BORS-a Goran Rogić u razgovoru za Gerilu kaže da je poziv koji je upućen borcima prepun manjkavosti, niti da će se njime išta riješiti u korist boraca.

“Stav republičkog Predsjedništva BORS-a je bio isključivo da se krene sa uplatom mjesečnog boračkog dodatka za sve borce, bez obzira na godine starosti. Kad kažem sve, govorim za one koji su bez ikakvih mjesečnih primanja. Dakle, ni na birou, ni u evidenciji Poreske uprave. I to je bio zaključak koji već godinu dana boračka organizacija, to jeste Predsjedništvo, insistira na njemu. U međuvremenu, gospodin ministar i predsjednik Savčić, a ja ne znam kako je do tog došlo, valjda je neka radna grupa radila, donijela taj javni poziv, koji je po meni u potpunosti manjkav.

Manjkavo je zato što tu nema boraca koji su stariji od 60 godina. Dakle, čovjek koji prima mjesečni borački dodatak, nema nikakva druga primanja, a ima 61 godinu, nema pravo da se prijavi. Na to nema pravo da se prijave borci iz Brčkog, Grahova, Glamoča, Drvara, Srpskog Mostara, Srpskog Goražda… “, izjavio je Rogić.

Prema njegovim riječima, jedino što je bilo ispravno, to je da se da mjesečni borački dodatak obračunava po broju mjeseci koje je određeni borac proveo u ratu, a onda da se tokom godine radi na povećanju tog dodatka.

Dodaje da su vlasti u Republici Srpskoj imale 25 godina da riješe problem boračke populacije.

“Mene kao čovjeka nervira kad mi neko dođe i kaže ‘E da su ovi ili oni na vlasti…’ Gospodo draga, u novembru 1995. je stao rat. Od 1996. je profunkcionisala civilna vlast. Sve su se partije izmijenjale na vlasti, niko nije borce stavio tamo gdje im je pravo mjesto.

Nikome nije odgovaralo, kao što im ni sada ne odgovara, jedinstvena i jaka koheziona boračka organizacija i populacija.

Kao čovjek i borac, nikoga ne amnestiram. Kako se vrti krug pred izbore i oko izbora, tako se vrti ta priča o borcima”, zaključio je Rogić.

(Gerila)