Prvi konkretan potez novog visokog predstavnika još se čeka. Federacija se nada sankcionisanju političara u Srpskoj zbog blokade BiH, dok iz Berlina stižu nezvanične poruke da od sankcija neće biti ništa.
Šta se može očekivati od Kristijana Šmita i da li je moguće da prekine praksu nametanja rješanja u BiH, koju su uveli njegovi prethodnici? Tim prije što je od Valentina Incka naslijedio nametnutu izmjenu Krivičnog zakona BiH kojim zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici, zbog koje su sve političke partije iz Srpske odlučile da bojkotuju rad u institucijama BiH.
U prevodu, Šmit je bačen u žarište nove političke krize u BiH, uskraćen za podršku stalnih članica SB UN, Rusije i Kine.
Spekulacije
U političkim kuloarima spekuliše se mnogo o Šmitovim mogućim potezima – dok jedni strahuju da bi mogao da dirne u entitetsko glasanje i druge mehanizme kojima RS može da se zaštiti u institucijama BiH, drugi su uvjereni da će visoki predstavnik sve karte baciti na pravosuđe, na način da će procesuiranjem za korupciju (a nije da nema osnova) biti sklonjeni političari koji koče tzv. reforme i napredak.
– Kancelarka Merkel osigurala je punu podršku Savezne vlade za obavljanje važne međunarodne funkcije visokog predstavnika za BiH. Tokom razgovora fokus je bio na reformama potrebnim za napredovanje BiH u okviru procesa evroatlantskih integracija – saopšteno je iz OHR nakon što se Šmit, prvi put u novoj ulozi, sastao s njemačkom kancelarkom i šeficom partije iz koje i sam dolazi.
Društvo im je pravio bivši visoki predstavnik u BiH, Valentin Incko.
Za razliku od ovog saopštenja, u kome nije mnogo rečeno, više se očekuje od nedavne posjete Angele Merkel Rusiji. Nisu rijetki oni koji misle da će Berlin i Moskva uspjeti da se dogovore o tome da Rusija ipak ne sapliće Šmita u BiH, iako ga zvanično ne priznaje, sve zarad viših geopolitičkih interesa dvije zemlje. Da li je zaista tako, vidjećemo u narednom periodu.
Legitimitet
Međutim, Ana Trišić Babić, savjetnica srpskog člana Predsjedništva BiH za spoljnu politiku, smatra da je stanje u Avganistanu u potpunosti preokrenulo pažnju EU, kojoj je to sada prioritet na relacijama s Vašingtonom, Moskvom i Pekingom.
– Od svakog novog diplomate u BiH uvijek smo slušali da idemo nekim ubrzanim putem. Međutim, činjenica je da za nas niko toliko nije bio zainteresovan da pokrene bilo kakav dijalog, da realno postavi stvari. Sa Šmitom je to dodatno komplikovano jer ga dvije stalne članice SB UN ne priznaju. To je sada jedna vrsta međunarodnog spora, šta god neko mislio o tome. Šmitu nimalo nije jednostavno – kaže Trišić Babićeva za Srpskainfo.
Podsjeća da u Srpskoj postoji jedinstven stav da se ne priznaje legitimitet novom visokom predstavniku, jer nije došao rezolucijom SB UN.
– On još nije tražio sastanak s bilo kim, što znači da na neki način poštuje taj stav RS. Ne vidim da nam idu neka prosperitetna vremena. Odavno se iz Banjaluke čuje da je ključ da se domaći akteri u BiH dogovore, da na istinskom Dejtonskom sporazumu naprave unutrašnji dogovor. U konkrenoj situaciji to je zaista teško očekivati jer stranke iz FBiH otvoreno govore da očekuju da neko sa strane riješi njihove probleme – kaže ona.
Temeljna priprema
Politički analitičar iz Beograda, Dušan Janjić, ocjenjuje da se prilikom dolaska Šmita vidi mnogo temeljnija priprema oko njegove uloge u BiH, u odnosu na neke prethodnike, naročito Miroslava Lajčaka „koji je došao i otišao kao svaki birokrata“.
Janjić podsjeća da je Šmit pripadao krugu političara koji su zajedno s Angelom Merkel radili na 13 tačaka Briselskog sporazuma između Beograda i Prištine. Kako kaže, važi za političara koji ima jasan plan i koji prati njegovo izvršavanje.
– Očigledno je da je njegov mandat da se promjenom Izbornog zakonodavstva, to je ta prva godina, održavanjem novih izbora, stvori slobodniji prostor u BiH u kome bi došli na vlast ljudi koji tu nisu samo po etnonacionalističkom kriterijumu. Tako bi nacionalne manjine dobile šansu, ali i oni poput Željka Komšića, koji je dobio glasove druge zajednice – kaže Janjić za Srpskainfo.
Kada je riječ o najnovijoj krizi, Janjić smatra da je rukovodstvo RS, uz pratnju opozicije, otišlo do tačke koja se zove secesionistički zakon. Kao što je poznato, usvojen je zakon o nepriznavanju Inckovog nametnutog zakona, ali još nije stupio na snagu jer su Bošnjaci uložili veto. Prelomiće Ustavni sud Srpske, a možda i BiH.
Dušan Janjić
– Kako sada iz toga izaći, a ne biti ponižen? Mora neko da vam da spas, jer ako vas i Šmit i Bošnjaci satjeraju u ćošak, to ne valja. Ne mogu da pomognu ni Rusija ni Kina; samo Šmit. To je dogovoreno s Amerikancima i Merkelovom, koja će da obavi razgovore koje treba s Putinom. Rješenje mora da bude, ne oko čina kažnjavanja, nego kako sada RS izvući iz faze secesionizma. Mora da bude neka nova odluka, novi zakon ili dogovor. Tu mora da se uključi Srpska, mora da se vrati u institucije i da uredi zakon. Kakav će tekst da bude, to je stvar vještine onih koji budu predstavljali RS u tim timovima – smatra Janjić.
Prema njegovim riječima, u pozadini ove „dimne zavjese“ zaboravlja se da je Savjet ministara BiH i ranije bio u blokiran, a da za to „nije odgovoran samo Dodik, nego i SDA“.
– Po meni je jako važno šta će turski predsjednik Erdogan uraditi u komunikaciji s predsjednikom SDA, Bakirom Izetbegovićem. Da li će “izboksovati” njegovo povlačenje, jer očigledno je prošlo doba SDA, raspada se preko Zvizdića. Mora se formirati novi Savjet ministara BiH i svi će na tome raditi. Siguran sam da će Erdogan podstaći Bakira da omogući s bošnjačke strane prestanak blokade, a onda ćemo vidjeti čvrstinu RS. Jer novi Savjet ministara može da bude sa i bez Dodikovih ljudi, a može da utiče i na novu većinu u RS. To može da bude i kraj sadašnje vlade RS – zaključuje Janjić.