– Organizacija ze evropsku bezbjednost i saradnju pozvala je lidere u BiH da okončaju politički zastoj i sprovedu izbornu reformu.
Predsjednički i parlamentarni izbori u BiH zakazani su za oktobar 2022. godine, ali pre toga, do kraja 2021. godine, trebalo bi da budu usvojene izmjene i dopune izbornog zakona jer se u izbornoj godini ne mogu mijenjati izborni propisi, prenosi Rojters.
Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju koja je od završetka rata 1995. godine nadzirala izbore u BiH, preporučila je brojne promjene radi poboljšanja transparentnosti izbornog procesa, medjutim vlasti tri konstitutivna naroda to još uvijek nisu učinila.
„Nažalost, čini se da je politička kriza trenutno zaustavila ovaj posao. Zaista se nadam da će to biti samo privremeno i da će se rad na reformi izbornog zakona nastaviti u skladu sa preporukama (OEBS )“, poručila je predsjedavajuća OEBS i šefica švedske diplomatije An Linde juče na konferenciji za novinare.
Donošenje odluka u vladi BiH blokirali su bosanski Srbi nakon što su se usprotivili novom zakonu koji kriminalizuje poricanje genocida i ratnih zločina, a koji je u julu ove godine doneo bivši visoki predstavnik Valentin Incko.
Iako je formirana radna grupa za raspravu o izbornim promenama, ključni razgovori vode se izmedju bošnjačkih i hrvatskih političkih lidera koji ne mogu da se saglase oko načina izbora član hrvatskog predsjedništva.
Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu postignutom 1995. godine, a kojim je utvrdjen poslijeratni ustav BiH, samo pripadnici konstitutivnih naroda – Srbi, Hrvati i Bošnjaci – mogu da se kandiduju za tročlano predsjedništvo BiH.
Međutim, Hrvati, koji dele Federaciju BiH sa brojnijim Bošnjacima, sada žele da promijene pravila tako da samo Hrvati mogu da glasaju za hrvatskog člana u predsjedništvu BiH, ali za to je potrebno da se usvoji ustavni amandman.
Predsjedavajuća OEBS Linde pozvala je lidere da pronadju izlaz iz ćorsokaka. „Ovo je ključno za vraćanje poverenja gradjana u izbore i funkcionalnost ove zemlje“, poručila je ona.