Međutim, po računici pojedinih demografa, u Srpskoj u ovom trenutku ima između 950.000 i 970.000 stanovnika.
Zavod za statistiku RS, prilikom procjene stanovništva u RS, koristi podatke iz Popisa stanovništva iz 2013. godine, podatke o broju rođenih i broju umrlih, te rezultate o unutrašnjim migracijama. Dakle, u procjenama stanovništva u RS nedostaje veoma bitan element, a to su podaci o spoljnim migracijama. Niko ne vodi tu evidenciju, čak ne postoje ni procjene, a trebalo bi ako imamo na umu da sve više građana odlazi u inostranstvo i to sa kompletnim porodicama. Zbog toga procjena stanovništva nije potpuna.
– Republički zavod za statistiku Republike Srpske zbog nepostojanja kvalitetnih izvora podataka nije u mogućnosti da uspostavi statističku aktivnost spoljnih migracija. Iz navedenih razloga ne raspolažemo podacima o broju ljudi koji su se iselili iz Republike Srpske u inostranstvo – kažu za Srpskainfo kratko u Zavodu.
Slične odgovore smo dobili i u Centru za demografska istraživanja.
– Ne raspolažemo podacima o spoljnim migracijama. Bez tih pokazatelja ne može se govoti o tačnom broju stanovnika. Statistika se bazira na procjenama na zatvorenom tipu populacije – kaže za Srpskainfo prof. dr Draško Marinković, predsjednik Centra za demografska istraživanja.
Kad se pobroje sve kategorije građana u RS, odnosno zaposleni, nezaposleni, penzioneri, učenici, studenti, djeca do šest godina, procjene o broju zaposlenih u sivoj zoni, poljoprivrednici… ne dođe se ni do 900.000 ljudi.
Međutim, demograf Aleksandar Čavić za Srpskainfo kaže da je to veoma nezahvalan način da se pokuša doći do broja stanovnika, jer se koriste različiti izvori koji koriste različite metode.
– Najkvalitetniji podatak koji imamo je podatak iz Popisa stanovništva iz 2013. godine i taj broj od 1.170.342 treba uvijek korisiti kao polaznu osnovu. Podaci o vitalnoj statistici su veoma pouzdani, a unutrašnje migracije bilježimo na dosta visokom nivou. Dakle, imamo problem sa percipiranjem spoljnih migracija – ističe Čavić.
On smatra da je neophodno početi evidentirati i podatke o spoljnim migracijama.
– To se može uraditi koristeći podatke Agencije za rad i zapošljavanje BiH, diplomatsko-konzularnih predstavništava zemalja ključnih u koje se odseljava naše stanovništvo, podatke Eurostata o izdatim radno-boravišnim dozvolama i eventualno podatke terenskih istraživanja nevladinog sektora – objašnjava Čavić.
Tako bismo, kako ocjenjuje, došli do ispravnijeg podatka o broju stanovnika. Po njegovim istraživanjima, u Republici Srpskoj ima između 950.000 i 970.000 stanovnika.
– Da imamo iole pouzdanu statistiku o spoljnim migracijama u nekom petogodišnjem periodu, mogao bih u svakoj godini praviti kretanja i predvidjeti kretanja u budućnosti – navodi Čavić.
Osim toga, kako kaže, imamo još jedan problem, a to je činjenica da imamo izuzetno mnogo stanovništva koje ima polugodišnje kretanje prema EU. Značajan dio stanovnika obuhvaćeno je, dodaje, polulegalnim migracijama.
– Ljudi odlaze na tri mjeseca i rade na crno ili kod rođaka u EU, potom se vraćaju da im ne bi izricali mjere zabrane, pa ponovo odlaze. Kad se ostvare uslovi da dođu do dokumenata da mogu legalno da rade, smatram da će istog momenta prestati da budu naše stanovništvo. A riječ je o desetinama hiljada ljudi koji su obuhvaćeni takvim radnim angažmanima – navodi Čavić.