Savjet ministara Bosne i Hercegovine u periodu od 2016. do 2020., dakle u vremenu kada su sazive državne vlasti predvodili kako Denis Zvizdić, tako i Zoran Tegeltija koji je aktuelni predsjedavajući, dozvolilo je uvođenje čak 56 novih taksi naknada koji se redovno uzimaju od građana i privrede.
Konstatovali su državni revizori u objavljenom izvještaju o reviziji učinka ove problematike.
Kako su naveli, uvedeno je 56 novih taksi i naknada, kao što su takse i naknade za uvoznike i izvoznike duvanskih proizvoda, zatim naknade za obavljanje poslova Agencije za antidoping kontrolu BiH poput doping kontrole urina i krvi, takse iz nadležnosti Konkurencijskog vijeća poput izdavanja rješenja za koncentraciju, zatim takse i naknade za prijavu boravišta stranca, izdavanja potvrde o prijavi rada za stranca, takse i naknade za upis u evidenciju ovjerilaca kod Ureda za nadzor i akreditaciju itd.
-Savjet ministara BiH je preduzimalo aktivnosti koje su u suprotnosti s vlastitim reformskim opredjeljenjem u procesu racionalizacije i optimizacije broja i visine iznosa taksi i naknada, odnosno kreiranja planova koji će voditi ka smanjenju parafiskalnih nameta, što je obaveza iz Pisma namjere prema MMF-u još od 2016. godine. Bosna i Hercegovina se obavezala u pismu namjere MMF-u, još 2016. godine, da će preduzimati aktivnosti na uspostavljanju planova za smanjenje ovih nameta od strane SM-a – konstatovali su revizori.
Savjet ministara je je dozvolilo uvođenje novih taksi i naknada, iako se opredijelilo za njihov moratorij.
Takođe, nije uspostavljena metodologija po kojoj se vrši formiranje taksi i naknada, što znači da ne postoje troškovne kalkulacije između pružene i naplaćene usluge.
Prilikom određivanja visine iznosa taksi i naknada nije uzeta u obzir visina troškova rada, odnosno efektivno radno vrijeme utrošeno za pružanje konkretne javne usluge i cijena radnog sata zaposlenog koji pruža tu uslugu, kao i ostali troškovi.
– Prije nego što Savjet ministara usvoji prijedloge pojedinačnih institucija o izmjenama, dopunama ili uvođenju novih taksi i naknada, Ministarstvo finansija i trezora daje svoje mišljenje na prijedloge institucija. U svojim mišljenjima MFT ne skreće pažnju institucijama da uzmu u obzir i kalkulaciju troškova koje institucije imaju prilikom pružanja 9 usluge koja je predmet takse ili naknade. MFT, takođe, ne koristi uvijek kao argumentaciju obaveze BiH koje proizlaze iz Reformske agende za obrazlaganje svog mišljenja – ističu revizori.
Isto tako, registar neporeskih prihoda od njegovog uspostavljanja 2017. godine nije ažuriran redovno iako je uvedeno najmanje 56 novih taksi i naknada, nije uvijek dostupan i ne nudi određene vrste naprednih pretraga te nije interaktivan.
– Rezultati revizije pokazuju da institucije ovu vrstu prihoda planiraju historijski, odnosno da ne postoji određena analiza koja prethodi planiranju prihoda po ovoj osnovi, te da se institucije uglavnom referiraju na rezultate iz prethodnih godina. Nisu sve institucije iz uzorka osigurale da proces naplate taksi i naknada, zasebno ili kao dio nekog drugog procesa, bude prepoznat te da se identifikuju njegovi rizici.
Nisu sve institucije iz uzorka vršile ni usaglašavanje naplaćenih i izdatih usluga te sve nemaju akte kojim se uređuje praćenje i kontrola naplate taksi i naknada – kažu revizori.
Naplata nenaplaćenih taksi je prema postojećim zakonskim rješenjima izrazito otežana, a u nekim slučajevima gotovo nemoguća. U slučaju administrativnih taksi nadležnost za naplatu ove vrste potraživanja nije precizno definisana.
– Posljedice nepreciziranja nadležnog organa koji će vršiti prinudnu naplatu nenaplaćenih taksi i naknada i sporost institucija BiH u izmjenama zakonskih rješenja posebno su vidljive u slučaju sudskih taksi u postupcima pred Sudom BiH. Naime, za period 2013 – 2017. godina oko 680.000 KM sudske takse je ostalo neplaćeno, te je nastupila zastara i gubitak za budžet institucija BiH.
Revizijom su detaljnije obuhvaćeni i razlozi zbog koji je došlo do propusta u slučaju nenaplate taksi u UIO-u, gdje je evidentirano 3,5 mil. KM neplaćenih taksi u kontrolisanom periodu od godinu i osam mjeseci.
Inače, Zakonom o finansiranju institucija BiH nije precizno definisano šta se sve ubraja u kategoriju neporeznih prihoda odnosno tzv. parafiskalnih nameta koje ostvaruju institucije BiH.
Oni obuhvataju široki spektar administrativnih, sudskih, posebnih taksi i naknada, novčanih kazni i ostalih prihoda, koji su definisani općim i posebnim zakonskim i podzakonskim propisima.