Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave Sretenje Gospodnje, a on se se kod hrišćana slavi na 40 dan od Božića. Srpska pravoslavna crkva slavi ovaj praznik 2. februara po julijanskom, a 15. februara po gregorijanskom kalendaru.
Sretenje se slavi kao Dan državnosti Srbije do nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nakon čega je ukinut, da bi u Srbiji ponovo počeo da se slavi od 2002. godine.
Tako postoji vjerovanje da se na Sretenje sreću zima i ljeto. Vjeruje se da na Sretenje mrazevi popuštaju, a priroda se sprema za ljepše vrijeme i dolazak proljeća i ljeta. Ako na Sretenje osvane sunčan dan, a medvjedi uplašeni od sopstvene sjenke vrate se u zimski san, vjeruje se da će zima potrajati još šest nedjelja. Sličan običaj je postojao i drugdje u Evropi, u njemačkim zemljama je uključivao jazavca.
Sretenje je jedan od 12 najvećih praznika hrišćanstva, a sama riječ „sretenje“ označava susret. Ovaj praznik praznuje se od samog početka hrišćanstva, ali je kao svečanost uveden tek u 6. vijeku u vrijeme cara Justinijana.
Postoji vjerovanje da djevojke treba da paze kog muškarca će ujutru prvog sresti, jer će i budući mladoženja ličiti na njega.
(Mondo)