Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić učestovao je na Trećem samitu Krimske platforme u Kijevu odakle je poslao nedvosmislenu poruku podrške ukrajinskom narodu u borbi za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, što uključuje i Krim.
„Krim je Ukrajina!“, istakao je Komšić.
Komšić, kako kaže , dolazi iz zemlje koja je takođe bila žrtva agresije i pokušaja nasilnog otimanja teritorije.
„Kao i u slučaju Ukrajine, vojnoj agresiji daleko jače i veće vojne sile prema Bosni i Hercegovini prethodila je politička, medijska, ekonomska, i svaka druga agresija, uključujući i ona kulturološka – pokušaj poricanja kulturološkog identiteta Bosne i Hercegovine i njenih naroda, predstavljajući ih kao izmišljene, bez obzira na hiljadugodišnju istoriju postojanja bosanske državnosti“, rekao je Komšić.
On je kazao da su i okolnosti koje su prethodile ratu u Bosni i Hercegovini slične.
„U februaru 1992. godine, bosanskohercegovački građani su glasali na referendumu birajući nezavisnu i suverenu, multietničku, demokratsku, evropsku Bosnu i Hercegovinu. Taj demokratski izražaj volje velike većine građana moje zemlje dočekan je agresijom, etničkim čišćenjem, logorima, genocidom u Srebrenici, opsadom glavnog grada Sarajeva“, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH u govoru.
Komšić je kazao da su građani Ukrajine prije 10-ak godina „jasno poslali poruku da žele svoju zemlju iščupati iz vazalskog odnosa prema Rusiji, te je usmjeriti ka slobodnom dijelu svijeta i Evropskoj uniji“.
„Nažalost, otimanje Krima, praćeno etničkim čišćenjem i brojnim drugim kršenjima ljudskih prava i sloboda, bilo je samo uvertira za nastavak agresije koja je uslijedila u februaru 2022. godine. Ovaj put, cilj agresora je bio i ostaje svrgavanje demokratski izabranih ukrajinskih vlasti, potčinjavanje ukrajinskog naroda režimu u Kremlju“, naglašava Komšić.
Predsjedavajući BiH u govoru ističe da je, zajednički, potrebno zaštiti principe međunarodnog prava i poretka, od kojih, kako kaže, zavise sigurnost, stabilnost i prosperitet kompletnog svijeta.
„Nepovredljivost državnih granica, kao i politička nezavisnost suverenih zemalja, moraju biti kolektivno zaštićeni. Oko ovih stvari ne smije biti kompromisa“, istakao je on.