Novo istraživanje koje provodi Sveučilište Tor Vergata u Rimu u suradnji s drugim stručnjacima iz cijelog svijeta, pokušava rasvijetliti enigmu o ljudima koji usprkos tome što su bili izloženi koronavirusu nisu oboljeli od covida-19 i nisu razvili ni asimptomatsku infekciju. Tajna je možda u genima.
Ono što od samog početka komplicira stvar kad je koronavirus u pitanju je to što neki zaraženi mogu imati potpuno odsustvo simptoma, a drugi razviju toliko teške komplikacije da umru.
Iako je sada jasno da su stariji ljudi, kao i oni s kroničnim oboljenjima pod najvećim rizikom, i to se pokazalo kao dio priče jer je bilo starijih osoba koje su bez problema prebrodile infekciju, ali i mladih koji su preminuli od posljedica covida-19, prenosi nova.rs.
Najveća enigma su ipak oni koji su u više navrata bili u bliskom kontaktu sa zaraženima, a nisu se zarazili ni razboljeli. Znanstvenici već neko vrijeme pokušavaju odgonetnuti zašto su neki ljudi “otporni” na virus.
Među onima koji detaljno proučavaju ove izuzetne slučajeve s “prirodnim imunitetom” na SARS-CoV-2 je i tim stručnjaka sa Sveučilišta Tor Vergata predvođen profesorom Giuseppeom Novellijem, međunarodno poznatim genetičarom i bivšim rektorom rimskog sveučilišta. Talijanski znanstvenici blisko surađuju s kolegama sa Sveučilišta Rockefeller u New Yorku i drugim institutima, a svi su okupljeni pod pokroviteljstvom Međunarodnog konzorcija (Covidhge).
Cilj je temeljna analiza DNK ljudi “otpornih” na koronu.
Jedan od takvih slučajeva o kojem su pisali talijanski mediji se odnosi na par iz Ternija koji se preselio u Milano. Muškarac je prije izvjesnog vremena dobio upalu pluća, a njegova partnerica ga je njegovala ne znajući da bi to mogao biti covid-19.
Serološki testovi potvrdili su da je pozitivan, a ona se nije zarazila niti je imala asimptomatsku infekciju. Kako je to moguće? Novelijev tim istražuje ovaj i druge pojedinačne slučajeve gdje je bilo “otpornih”.
Inicijalne pretpostavke su da je za otpornost zaslužna genetika, kao što je slučaj s HIV-om. Poznato je da oko 10 posto populacije nosi mutaciju CCR5 receptora zbog čega su otporni na HIV. To znači da virus ne može ući u ćelije koje uglavnom zarazi.
Znanstvenici sad vjeruju (ali još istražuju) da i otporni na koronu mogu imati jednu ili više mutacija koje imaju zaštitni efekt. Oko pedeset gena koje su identificirali stručnjaci konzorcija Covidhge povezani s osjetljivošću na infekciju. Posljednjih mjeseci znanstvenici konzorcija otkrili su da je 10-15 posto teških slučajeva zaraze koronavirusom posljedica genetike, točnije promjena koje utječu na funkcioniranje interferona tipa I (IFN I), proteina koji pripada porodici citokina, a koji regulira aktivnost imunološkog sustava.
Neki ozbiljni pacijenti imaju auto-antitijela sposobna napasti ovaj protein i uništiti ga, dok ga drugi ne proizvode pravilno zbog mutacija. Otporni na koronu bi po mišljenju znanstvenika mogli imati mutirani gen koji im omogućava da proizvode veću količinu interferona (prva linija obrane od virusa) i da prema tome budu zaštićeni, rekao je Noveli za talijansku Repubblicu.
U svakom slučaju, “lov” na one koji su zaista otporni – neće biti lak, kaže Noveli.
“Imamo protokol koji je odobrilo naše etičko povjerenstvo. Mnogi nam pišu da žele sudjelovati u istraživanju, ali moramo biti sigurni da ispunjavaju neophodne uvjete, na primjer da su napravili sve testove za covid”, rekao je znanstvenik.
S druge strane, njegov kolega iz Trsta Roberto Lucati naglašava da imunitet na koronu ima ograničen rok trajanja (procijenjeno je najmanje osam mjeseci) i da testovi nisu nepogrešivi, pa će identificiranje ljudi koji su zaista otporni biti teško. Istraživanje Sveučilišta Tor Vergata će ipak, nadaju se stručnjaci, donijeti dragocjene rezultate i postaviti temelje novih terapija.