U posljednje dvije godine proizvodnja svježeg kravljeg mlijeka na području Tuzlanskog kantona smanjena je sa 30 na 27 miliona litara, iako je u istom periodu broj muznih grla značajno povećan. Na pad proizvodnje uticalo je nekoliko faktora. Ključni je, ishrana životinja. Značajnu ulogu igra i klima koja se sve više mijenja, te zdravlje muznih grla.
„Nama je ključna hrana za stoku i priprema kabaste hrane. Vi znate da klimatske promjene značajno utiču na kvalitet i količinu mlijeka. Mi s druge strane imamo povećan broj muznih grla, a količinu mlijeka smanjenu“, ističe Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja mljekara TK.
Rentabilnost proizvodnje mlijeka isključivo zavisi od podsticaja, jer proizvođač od prodaje mlijeka ne može zaraditi ni za stočnu hranu. Još jedan od problema je usitnjenost farmi, jer veliki broj proizvođača mlijeka ima od dvije do pet muznih krava.
„U Evropi, farma ispod 25 Simental krava nije održiva. Nama je cilj da u ovom periodu transformacije i ulaska BiH u EU osiguramo uslove da naše farme okrupnjaju, da ojačaju, da mogu istrpiti konkurentski pritisak nakon što uđemo u Evropsku uniju“, ističe Pejo Janjić, savjetnik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH.
Za opstanak u ovoj branši, neophodno je približiti proizvodnju onoj evropskoj, inače će sve veći broj proizvođača mlijeka zatvarati farme.
„Mi sada imamo proizvodnju od 3.500 litara mlijeka po jednom grlu godišnje, to je malo. U Evropi jedno grlo godišnje daje više od 5.000 litara mlijeka u laktaciji“, kaže Suad Selimović iz Privredne komore TK.
Ipak, prateći EU standarde proizvodnje lijeka i informišući se o načinu ishrane stoke, neki mljekari su uspjeli i povećati proizvodnju.
„Ja sam uspio sa istom hranom, sa istim brojem grla, sa istom mehanizacijom, povećati proizvodnju mlijeka. Važno je informisati se o inovativnim metodama ishrane životinja“, kaže Eldin Glibanović.
Iako ulazak u EU znači nova pravila na tržištu, naši proizvođači i danas imaju ogromnu konkurenciju stranih mljekara.
„Mi smo prošle godine uvezli mlijeka u vrijednosti od 231 milion maraka, naš izvoz je 131 milion KM. Najviše smo uvezli sira i to oko 51 odsto od ovih 231 milion. Zamislite da smo uvezli mladog sira u vrijednosti od 12 miliona maraka. Moramo se zapitati zašto je to tako“, kaže Midhat Glavić, direktor Zavoda za poljoprivredu FBiH.
Strategija poljoprivrede koja je u parlamentarnoj proceduri značajno će uticati na jačanje poljoprivrede i proizvodnje mlijeka u BiH. Zbog toga većina poljoprivrednika velike nade polaže upravo u ovaj dokument.biznis.ba
(Capital/biznis.ba) Foto: Ilustracija