Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, koji uskoro odlazi sa funkcije, izjavio je da pozdravlja razgovore o upotrebi raketa dugog dometa za napade Ukrajine na rusku teritoriju, ali da bi odluku o tom pitanju morale da donesu pojedinačne članice.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski mjesecima traži od zapadnih saveznika da dozvole Ukrajini da ispali zapadne rakete, uključujući američke „atakms“ i britanske „storm šedou“ duboko u Rusiju, da bi se ograničila sposobnost Moskve da pokreće napade.
Britanski premijer Kir Starmer i američki predsjednik Džozef Bajden razgovarali su u petak u Vašingtonu o tome da li da dozvole Kijevu da koristi rakete dugog dometa protiv ciljeva u Rusiji. Odluka nije objavljena.
„Pozdravljam ovaj razvoj događaja i ove odluke, ali konačne odluke donose pojedinačni saveznici. Saveznici imaju različite politike po ovom pitanju“, rekao je Stoltenberg britanskom radiju El-Bi-Si, prenosi Srna.
Predsjednik Vladimir Putin rekao je da bi se Zapad direktno borio protiv Rusije ako bi dozvolio Ukrajini da izvrši udare raketama dugog dometa zapadne proizvodnje.
Upitan o mogućoj ruskoj odmazdi, Stoltenberg je rekao da „u ratu nema opcija bez rizika“.
„Ali i dalje vjerujem da će najveći rizik za nas, za Veliku Britaniju, za NATO, biti ako predsjednik Putin pobijedi u Ukrajini“, dodao je on.