Moskva nije zainteresovana za privremeni prekid vatre, već samo za dugoročno rješenje rata u Ukrajini, izjavio je u intervjuu za TV stanicu Rusija-1 savjetnik za spoljnu politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina Jurij Ušakov.
„Bilo kakvi koraci koji samo imitiraju mir nikome nisu od koristi. Privremeni prekid vatre je ništa više nego pauza koju bi ukrajinske snage iskoristile za regrupisanje“, kazao je Ušakov, prenosi Nova.
Dodao je da je ovaj stav već iznio u razgovoru sa američkim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost Majkom Volcom i nagovijestio kakav će biti ruski odgovor na prijedlog primirja.
„Naš cilj je dugoročno mirno rješenje, i to je ono na čemu radimo. Želimo rješenje koje uzima u obzir već poznate legitimne interese naše zemlje“, istakao je Ušakov.
Primirje u Ukrajini je proglašavano mnogo puta od 2014. godine i svaki put se ispostavilo da Kijev, uz podršku Evrope, laže, rekao je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.
Putin je danas ima bilateralni sastanak sa bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, nakon kojeg se očekuje da će se oglasiti o prijedlogu prekida vatre s Ukrajinom.
Andrej Kolesnikov, dopisnik dnevnog lista Komersant, objavio je na Telegramu da je za konferenciju za novinare Putina i Lukašenka, akreditovan „neviđen broj novinara“.
Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov danas je najavio da bi Putin mogao govoriti o Ukrajini i predloženom primirju „ako mu novinari postave ta pitanja“.
I Ušakov je rekao da bi Putin ubrzo mogao ponuditi detaljniji odgovor na prijedlog prekida vatre.
Posebni izaslanik predsjednika SAD Donalda Trampa za rat u Ukrajini Stiv Vitkof danas je stigao u Moskvu, gdje se sastao sa ruskim zvaničnicima radi razgovora o tome kako okončati borbe.
Lideri u Kijevu i Vašingtonu prethodno su izrazili nadu da će rusko prihvatanje privremenog prekida vatre omogućiti postizanje šireg mirovnog sporazuma kojim bi se okončao trogodišnji rat u Ukrajini.
Kremlj je prethodno potvrdio da su Sjedinjene Države dostavile određene informacije o predloženom prekidu vatre koji bi trajao 30 dana.
Kremlj je saopštio da je Vašington Rusiji dao određene informacije o predloženom prekidu vatre u Ukrajini.
Peskov je kazao da su Ušakov i Volc juče razgovarali telefonom.
Kremlj nije želio komentarisati je li Rusija prenijela svoj popis zahtjeva o okončanju rata u Ukrajini SAD-u.
Dvoje ljudi upoznatih s tim pitanjem reklo je za Reuters da su ruski i američki zvaničnici razgovarali o uslovima Rusije uživo i virtualno kroz posljednje tri sedmice.
Mediji su prenijeli da je Rusija Sjedinjenim Američkim Državama dostavila listu zahtjeva za postizanje dogovora kojim bi se okončao rat u Ukrajini i resetovali odnosi sa Vašingtonom, prema informacijama dvojice upućenih izvora.
Ruski i američki zvaničnici razgovarali su o ovim uslovima tokom posljednje tri nedjelje, kako putem ličnih sastanaka, tako i putem video-poziva. Opisani su kao široki i slični ranijim zahtjevima koje je Moskva upućivala Ukrajini, SAD i NATO-u, prenosi Index.
Prema nezvaničnim informacijama, tri ruska uslova za primirje su: 1. Ukrajina ne smije u NATO, 2. Neće biti stranih snaga u Ukrajini, 3. Krim i četiri ukrajinske oblasti biće međunarodno priznate kao dio Rusije. Ukrajina je pristala na 30-dnevno primirje tokom pregovora ukrajinskih i američkih zvaničnika u Saudijskoj Arabiji.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ovaj sastanak je ocijenio kao prvi korak prema mirovnim pregovorima. Smatra da je ovaj sastanak konstruktivan i naglasio da bi potencijalno 30-dnevno primirje moglo da posluži kao osnova za širi mirovni sporazum.
Moskva ponavlja slične zahtjeve već dvije decenije, pri čemu su neki od njih bili dio formalnih pregovora sa SAD i Evropom.
Posljednji put, ovi zahtjevi su razmatrani u razgovorima sa administracijom Džozefa Bajdena krajem 2021. i početkom 2022. godine, dok su desetine hiljada ruskih vojnika bile raspoređene na ukrajinskoj granici uoči početka rata.
Među tadašnjim zahtjevima bili su ograničenja za američke i NATO vojne operacije, od Istočne Evrope do Centralne Azije. Iako su SAD odbacile neke od ruskih zahtjeva, Bajdenova administracija je pokušala da kroz dijalog sa Moskvom spriječi rat. Međutim, taj napor nije uspio i rat je počeo 24. februara 2022. godine, prenio je Reuters.
U posljednjim nedjeljama, američki i ruski zvaničnici spominjali su nacrt mirovnog sporazuma koji su Vašington, Kijev i Moskva razmatrali tokom pregovora u Istanbulu 2022. godine kao mogući početni okvir za nove pregovore. Ipak, taj sporazum nikada nije realizovan.
Tokom tih pregovora, Rusija je zahtijevala da Ukrajina odustane od ambicija za ulazak u NATO i da se trajno obaveže na nenuklearni status. Takođe je tražila pravo veta na odluke zemalja koje bi u budućnosti željele da vojno pomognu Ukrajini u slučaju rata.
Trampova administracija još nije jasno predstavila svoj pristup pregovorima sa Moskvom. Trenutno se vode dva paralelna procesa – jedan o redefinisanju odnosa između SAD i Rusije, a drugi o postizanju mira u Ukrajini.
Američka administracija je podijeljena po tom pitanju. Vitkof, koji učestvuje u razgovorima sa Moskvom, nedavno je na CNN-u opisao istanbulske pregovore kao „sadržajne i suštinske“ i sugerisao da bi mogli da posluže kao smjernica za postizanje mirovnog sporazuma. Međutim, Trampov glavni izaslanik za Ukrajinu i Rusiju, penzionisani general Kit Kelog, prošle sedmice je rekao da ne vidi istanbulski sporazum kao polaznu tačku.
Nakon više od tri godine rata u Ukrajini, Sjedinjene Američke Države su predložile trenutno primirje u trajanju od 30 dana, pod uslovom da se i Rusija složi sa istim uslovima.
Ovaj prijedlog, koji je Kijev podržao, rezultat je osmočasovnih pregovora održanih u Džedi u Saudijskoj Arabiji između američkog državnog sekretara Marka Rubija i šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Andrija Jermaka.
Prema zajedničkom saopštenju američke i ukrajinske vlade, plan predviđa „potpuni privremeni prekid vatre, ne samo obustavu napada raketama, bombama i dronovima, već i zaustavljanje borbi duž čitave linije fronta“.
Zelenski je izjavio je da Kijev prihvata prijedlog i da sada „ostaje na Sjedinjenim Državama da ubijede Rusiju da učini isto“.
Tokom tih pregovora, dogovoreni su i nastavak slanja američke vojne pomoći Ukrajini, kao i obnova razmjene obavještajnih podataka.
Tramp je izjavio je da će razgovarati sa Putinom kako bi ga ubijedio da prihvati primirje.
„Za tango je potrebno dvoje“, rekao je Tramp, sugerišući da je sada na Rusiji da donese odluku.
Prvi signali iz Moskve nakon pregovora u Saudijskoj Arabiji ukazivali su da Kremlj nije spreman da lako prihvati prijedlog. Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da „ne isključuje kontakte sa američkim predstavnicima u narednim danima“ i naglasila da „stavovi Ruske Federacije ne zavise od dogovora sklopljenih u inostranstvu“.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov tada je rekao da će Moskva prvo detaljno proučiti dogovor postignut u Saudijskoj Arabiji.
„Nećemo srljati“, rekao je tada Peskov i dodao da nije isključena mogućnost razgovora između Putina i Trampa u narednim danima.
Bez konkretnih garancija i spremnosti obe strane na ozbiljne pregovore, primirje bi moglo ostati samo privremena pauza u krvavom sukobu koji traje već više od tri godine.