1.7 C
Banja Luka

Aerodrom u Bihaću i Trebinju bacanje stotine miliona

Izgradnja aerodroma u Trebinju i Bihaću su vojni i politički projekti koji nemaju ekonomsku opravdanost, tvrde stručnjaci iz oblasti civilnog vazduhoplovstva.

Čak su, navode, i postojeća četiri aerodroma previše za državu poput Bosne i Hercegovine, te da bi objektivnoBiH bila dovoljna samo dva aerodroma. Dok se desetine miliona maraka troše i namjeravaju potrošiti na izgradnju nepotrebnih aerodroma, o pokretanju novog nacionalnog avioprevoznika više niko i ne govori

Kraj 2023. i početak 2024. godine obilježile su uglavnom pozitivne vijesti za četiri bosanskohercegovačka aerodroma. Tako su već pokrenute ili su najavljene nove linije, a najavljene su i investicije u, prevashodno, infrastrukturu aerodroma.

BiH trenutno ima četiri međunarodna aerodroma, od kojih samo Međunarodni aerodrom Sarajevo ima kontinuitet pozitivnog poslovanja s višemilionskom dobiti i jedini je bh. aerodrom koji igra važniju ulogu u civilnom vazduhoplovstvu u regiji.

Kada je riječ o ostala tri aerodroma – Banja Luka, Tuzla i Mostar – u prethodnim godinama više se pričalo o njihovim problemima, nego o pozitivnim rezultatima. I to, ako pitate stručnjake iz ove oblasti, nije čudno, jer su četiri aerodroma za državu poput Bosne i Hercegovine – previše.

Vlasti ne mare previše za mišljenja stručnjaka. Umjesto strateškog odnosa prema pitanju civilnog vazduhoplovstva, odavno se megalomanski najavljuje izgradnja još dva međunarodna aerodroma, po jedan u oba entiteta, aerodroma u Bihaću u Federaciji BiH, te aerodroma u Trebinju u Republici Srpskoj.

Izgradnju aerodroma u Trebinju trebala bi dominantno finansirati Republika Srbija. Osnivač preduzeća Aerodrom Trebinje je preduzeće Aerodromi Srbije. Prema određenim procjenama izgradnja bi trebala koštati i više od 100 miliona eura, a jedan dio sredstava bi trebao izdvojiti i Republika Srpska.

Međutim, i dalje nije potpuno izvjesno da će se ovaj aerodrom izgraditi, a do sada su probijeni svi zadani rokovi. Iako se prikupljaju sve neophodne dozvole, potrebno je i da Predsjedništvo BiH odobri ovaj projekat.

Osim toga, vlasti hrvatskog Dubrovnika protive se izgradnji, jer bi se aerodrom trebao graditi na oko osam i po kilometara od izvora Omble, na krškom izrazito vodopropusnom terenu.

Aerodrom bi se trebao prostirati na oko 300 hektara, a najavljeno je da će pista biti duga čak oko tri kilometra. Sve to nema nikakve ekonomske opravdanosti, upozoravaju stručnjaci, ali u ovom slučaju su motivi drugačiji.

(Fokus)

NAJNOVIJE VIJESTI:

Najčitanije vijesti:

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here