Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), Branislav Borenović, kaže da u toj stranci postoji „nekoliko specifičnih sredina“ za koje je rukovodstvo PDP-a formiralo radne grupe s ciljem da se riješe određena pitanja, te da je jedna od takvih sredina, prema njegovim riječima, Gradski odbor PDP-a u Trebinju.
U intervjuu za Moju Hercegovinu Borenović, između ostalog, ističe da opoziciji u Srpskoj ne trebaju unutrašnje svađe i obračuni, komentarišući nedavni sukob čelnika trebinjskog PDP-a s narodnim poslanikom Nebojšom Vukanovićem.
„Sada nam najmanje trebaju teške i ružne riječi, koje se koriste za lične obračune i od toga se treba suzdržati. Naš je prioritet snažna opoziciona borba i vjerujem da ništa ne može narušiti odnose između ključnih ljudi u opoziciji, a jedan od njih je svakako Vukan. Nema nas puno koji svakodnevno učestvujemo u toj političkoj borbi i siguran sam da ćemo održati jedinstvo, a ovakve stvari razriješiti i ostaviti iza sebe“, kaže Borenović za naš portal.
Srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, nedavno je u Kozarskoj Dubici vulgarno vrijeđao poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini RS, Pericu Bundala. U vokabularu lidera SNSD-a predstavnici opozicije i dalje su “strani plaćenici”, “izdajnici”, “podanici Sarajeva”…
To je vrhunac prostakluka i primitivizma. Nije prvi put da se Dodik tako obraća ljudima koji mu zbog nečeg ne odgovaraju, bila to opozicija, novinari, narod kojem prijeti gubitkom posla ili penzioneri da neće dobiti penziju ako ne glasaju za njega. On se našao baš u Kozarskoj Dubici da psuje majku opozicionom narodnom poslaniku, a upravo je, kako kažu, u Dubici tokom rata na mostu zaplijenjen jedan od njegovih kamiona sa „ronhilom“. On se u tom periodu bavio švercom, a ja sam sa 18 godina, 1992. postao vojnik Vojske Republike Srpske i sa svojom generacijom otišao u rat. Njima je definicija izdaje to što raskrinkavamo i izdajemo njihove lopovluke. Njihov svijet su proklete pare, grabljenje, otimačina, potreba da svaka institucija bude njegova privatna prćija, a mi hoćemo slobodnu, uređenu i normalnu Republiku Srpsku u kojoj se poštuju vrijednosti sistema, reda, znanja i pravde.
Kako komentarišete obrazloženja pojedinaca iz vrha SNSD-a, u vezi Dodikove ideje o spajanju funkcija predsjednika RS i srpskog člana Predsjedništva BiH, da se tu radi o potezu kojim bi, kako kažu, došlo do daljeg jačanja Srpske?
Svaki put kada oni izgovore “jačanje Srpske”, znamo da se sprema neki ustupak na uštrb srpskh interеsa. I predsjednik Republike Srpske i srpski član Predsjedništva BiH imaju svoje jasne nadležnosti i takva ideja je štetna i pogrešna, ali je Dodik vjerovatno napravio dil sa Čovićem i Izetbegovićem o indirektnom izboru, što najviše koristi njima, ukoliko bi se institucija Republike Srpske spojila sa funkcijom na nivou BiH. Tako, dok zamazuju oči pričama o tzv. mirnom razdruživanju, zapravo sve više uvode Republiku Srpsku u BiH i čine je podređenijom. Ta izdajnička ideja već slabi, nakon naših jasnih stavova da nema odustajanja od direktnog izbora člana Predsjedništva BiH kao odraza narodne volje, a narodna volja je za PDP svetinja.
Da li je PDP odredio svog kandidata za predsjednika Srpske na izborima sljedeće godine?
PDP je napravio ozbiljnu strategiju i plan djelovanja do izbora 2022. i pripreme za provođenje istih su u toku. Imamo ozbiljan tim ljudi koji može da iznese izbore i pobjedničku kampanju. Dogovor sa koalicionim partnerima je da se još ne govori o imenima. Zna se da imamo više snažnih kandidata, ali što se tiče konkretnog imena to će biti poznato na vrijeme.
Koliko ima istine u spekulacijama da se vodi žestoka unutarstranačka borba između Jelene Trivić i Draška Stanivukovića za kandidaturu za predsjednika RS?
Te spekulacije slušamo sada već duže vremena, a realnost je – tu je Jelena, tu je Draško, radimo kao jedan tim. Jedini razlog koji objašnjava plasiranje takvih tvrdnji jeste to da se pokuša razbiti jedinstvo u PDP-u. Nakon što sam postao predsjednik PDP-a, moj cilj je bio da otvorimo širom vrata za nove ideje i ljude, što se pokazalo ispravnim, jer smo iznjedrili bisere bez kojih se ne može zamisliti politička budućnost Republike Srpske. Tu ne mislim samo na Jelenu i Draška, nego i na druge ljude u PDP-u, poslanike, odbornike… Smatram da je sve to veliki uspjeh PDP-a na koji sam veoma ponosan. Politika ne smije biti odraz volje pojedinca, privatizovanje organizacija i institucija, nego odraz uređenog sistema u kojem će odlučni, hrabri, čestiti ljudi dobiti šansu da isporuče pozitivne rezultate svojoj Republici. Zato i sa ljudima koji su novija lica na političkoj sceni, kao i sa onim s velikim iskustvom, pravimo vrlo snažnu strategiju da kroz naš Program obnove Republike Srpske, koji će se, uvjeren sam, implementirati od sljedećih izbora, gradimo Srpsku upravo onakvom kakva treba da bude. Mjestu koje sa ogromnim resursima, dobrom geografskom pozicijom, čestitim ljudima, zaslužuje da postane najbolje mjesto za život u kojem će zakon jednako vrijediti za sve, u kojem će biti posla, pravde i dostojanstva za svakog čovjeka.
Da li je bez promjena u izbornom sistemu, koje podrazumijevaju uvođenje skenera, video-nadzora, moguće obezbijediti fer i poštene izbore u RS i BiH?
Ključna izmjena Izbornog zakona je skeniranje, to jest elektronsko brojanje glasova uz, naravno, moguću provjeru i ručnim brojanjem. Zatim je potrebno ukidanje glasova putem pošte, osim u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i unapređenje procesa identifikacije birača prilikom ulaska na birališta. To je garancija fer i demokratskih izbora. Ko je protiv toga, taj je za krađu, a već čujemo negodovanja zbog ovih ideja od vladajućih stranaka.
Na osnovu čega tvrdite da su neki raniji izborni procesi bili neregularni?
Najbolji noviji primjer izborne krađe je Doboj. Na izborima 15. novembra prošle godine bilo je preko 90 političkih subjekata koji su imali članove biračkih odbora, a većina je bila fiktivnih. Šta neka stranka, koja se nikad ranije nije pojavila na izborima, a ima u nazivu neki drugi grad, traži na dobojskim izborima? Većina ih nije imala ni glas, a imali su posmatrače i članove biračkih odbora. S druge strane, posmatračima PDP-a, SDS-a i DNS-a nije bilo dozvoljeno ni da pristupe biračkim mjestima. Na pojedinim mjestima imali smo oko 30 odsto glasača koji su bili predstavljeni kao slijepi i glasali uz pomoć tzv. pokazivača. To je samo dio prevara kojima su se tamo služili. Na ponovljenim izborima, kada je pojačana kontrola i od strane opozicije i nevladinih organizacija koje se bave izborima, kao i CIK-a BiH, jer smo se mogli skoncentrisati samo na jedno mjesto, dogodila se zanimljiva pojava. Izabrani gradonačelnik imao je oko 15 hiljada manje glasova nego na prvobitnim izborima, nosilac liste SNSD-a i još nekoliko kandidata te stranke, među kojima su i najbliži srodnici šefa dobojskog SNSD-a, po čak 17 hiljada glasova manje! Izlaznost je bila manja, ali stranke opozicije su rezultatski rasle. To, crno na bijelo, pokazuje o kakvom se izbornom kriminalu radi. Izborna krađa je krivično djelo za koje je propisana i kazna zatvora. Istraga se vodi i svim tim izbornim banditima nad glavom visi zatvorska sankcija. Ovo je jedno od ključnih pitanja za pravosuđe koje decenijama ćuti na ozbiljne izborne i svake druge prevare, te posebno na korupciju. Izbornom korupcijom uvodi se korupcija u cijelo društvo i zato je treba sasjeći u korijenu obezbjeđivanjem fer i poštenih izbora. Kada se dozvoli da se krađom i korupcijom dobije vlast, onda je ta vlast uvela korupciju kao model ponašanja, što je strašna bolest koja je zavladala Republikom Srpskom i BiH. Da se izrazim aktuelnim pojmom: vakcina za tu bolest stiže 2. oktobra 2022. godine, kada ćemo na izborima ovu štetočinsku vlast poslati u političku prošlost.
Pomenuli ste pravosuđe. Ima li naznaka da se, konkretno, u Tužilaštvu BiH konačno počelo nešto raditi po pitanjima koja ste, između ostalog, pomenuli u svom prethodnom odgovoru?
Vidimo da su se zadnjih dana aktivirali. Ako je Tužilaštvo konačno počelo da radi svoj posao, onda očekujemo da će i ispitati brutalnu izbornu krađu u Doboju, vratiti se na slučaj ikone, prisluškivanja opozicije, a prije svega kriminala u oblasti javnih nabavki. Pravosuđe je rak-rana našeg društva i što više kopamo ispod površine, kao što to radimo u Privremenoj istražnoj komisiji za ispitivanje stanja u oblasti pravosuđa, vidimo da je stanje gore nego što se na prvi pogled čini. Naravno, ima časnih sudija i tužilaca, ali u prvi plan izbijaju oni koji su pod očiglednim nečasnim političkim uticajem. Osloboditi pravosuđe od te političke hobotnice biće vjerovatno jedan od najtežih, ali i osnovnih ciljeva i zadataka koje moramo ispuniti nakon smjene ove vlasti, koja mora da znači promjenu sistema, a ne puku promjenu ljudi na pozicijama.
Pojedini analitičari predviđaju da će aktuelna vlast na nivou BiH teško opstati čak i do izbora sljedeće godine. Koliko je, po vašem mišljenju, realno da dođe do takve promjene prije izbora?
Ne vjerujem da će doći do bilo kakvih promjena prije izbora. SNSD, SDA i HDZ veže jedno jako političko partnerstvo i oni čuvaju leđa jedni drugima. Pojedine razmirice služe da zaokupe javnost, dok oni u pozadini dijele fotelje i druge benefite vlasti, od kojih su neki i vrlo sumnjivi. Izabrali su jedni druge. SDA je glasanjem u Narodnoj skupštini RS isporučila četvrtog delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine SNSD-u, а dali su i četvrtog delegata i HDZ-u kroz kantonalno delegiranje. Zatim je SNSD pristao na izbor krnjeg Savjeta ministara, ostavljajući popunjavanje pozicije jednog ministra iz Republike Srpske za kasnije, samo da bi se što prije dokopali fotelja. Nije im u tom Savjetu ministara, kao šef diplomatije i zamjenica predsjedavajućeg, smetala ni Bisera Turković, iako svi znamo njenu kontroverznu prošlost iz ratnog perioda, a sada se tobože prepiru s njom. Zajedno su potpisali tzv. Program reformi, odnosno aktiviran je MAP, akcioni plan za članstvo u NATO, što već drugu godinu zaredom provode kroz podnošenje Godišnjih nacionalnih programa NATO centrali u Briselu. U posljednje vrijeme nas pokušavaju zabaviti tzv. mirnim razdruživanjem, a zapravo su jako združeni u svojim politikama kojima zemlju drže zarobljenom. Imati vlast koja se lako dogovara nije loše, naprоtiv, ali je katastrofalno imati ovakvu vlast koja se dogovara samo oko njihovih interesa i podjele plijena, dok svi ljudi koji ovdje žive, bili oni Srbi, Hrvati ili Bošnjaci, tonu sve dublje u siromaštvo.
(Moja Hercegovina)
