Centralna izborna komisija BiH predstavila je prijedloge za izmjene Izbornog zakona. Cilj svega je promijeniti zakon koji analitičari već godinama nazivaju diskriminatorskim. Na kraju od političke volje zavisi hoće li Bosna i Hercegovina dobiti novi Izborni zakon.
Izmjene izbornog zakona BIH – tema o kojoj slušamo godinama. Sve se svelo da se vladajuća elita dogovora da će se dogovoriti. Poslednji dogovor je da će se dogovoriti do kraja juna ove godine. Kako sada stvari stoje to je samo još jedan propali dogovor. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu dao je rok BiH.
Pozvali su vlasti BiH da obezbijede da se do 1. septembra 2021. pripremi nacrt prijedloga izmjena Ustava i Izbornog zakona, tako da se opšti izbori 2022. godine održe pod uslovima koji su u skladu s Konvencijom.
CIK BIH predložila je Izmjene izbornog zakona koje se odnose između ostalog na regulisanje preuranjene izborne kampanje preko društvenih mreža, sankcionisanje govora mržnje, uvođenje vanrednih izbora onda kada to Ustav dopušta, zabrana korištenja javnih resursa tokom kampanje, zabrana funkcionerske kampanje i korištenje tehnologije skenera glasačkih listića.
Bosni i Hercegovini je neophodna cjelokupna, sistemska izmjena izbornog zakonodavstva u svim njegovim djelovima, počevši od političkog zaključno sa tehničkim aspektom. To je stav svih političara, doduše deklarativno. Liderima najjačih stranaka u BIH izmjene ne odgovaraju poručuju iz SDS-a, koji se zalaže za izmjene izbornog zakona, nudeći svoje prijedloge, ali i sugestije na šta treba posebno obratiti pažnju.
“Prije svega tu bi trebalo raditi na pitanju biračkog odbora, jer sada vidimo puno političkih subjekata koji se pojavljuju u izbornom ciklusu i veliki njihov broje je u smislu trgovine biračkim odborima, gdje vladajuće stranke obezbjeđuju najviše članovima biračkih odora i dešva se da na monogim biračkim mjestima suštinski brački odbor je popunjem ljudima iz SNSD-a, a imaju akreditacije drugih stranaka koje su fiktivno prijavljenje“, kaže zamjenik predsjednika SDS-a Rado Savić.
DNS smatra da su prijedlozi CIK-a konkretni, ali napravili su i svoje prijedloge Izmjena izbronog zakona. Lider DNS-a nije optimista kada je u pitanju usvajanje Izbornog zakona do 2022.godine.
“Imamo situaciju da HDZ BIH uslovljava formiranje neke svoje hrvatske izborne jedinice iz koje bi se birao hrvatski član Predsjendištva, vidimo da imaju podršku SNSD, mogu da kažem da sam skeptičan po pitanju usvajanja novog Izbornog zakona“, kaže za BN TV predsjednik DNS-a Nenad Nešić.
Sadašnji Izborni zakon ima brojne nedostatke. Zloupotreba glasova, korupcija, manipulacija sa nacionalnim izjašnjavanjem, samo su neke od manjkavosti ovog propisa. Kako bi se stvari popravile formirana je Interresorna radna grupa koja radi na izmjenama zakona, no taj proces kako se pokazalo prilično je spor i politički predstavnici još uvijek nisu u stanju da se dogovore.
“Saga o promjeni Izbornog zakona u BIH se nastvalja i teško se može naslutiti da će oni akteri koji odlučuju u tom procesu postići konsenzus. Tog konsenzusa nije bilo ni ranije, jer političkim partijama koje su na vlasti svaka zastupa svoj isključivi stav i onda nema spremnosti na bilo koju vrstu kompromisa “, kaže politički analitičar Tanja Topić.
Ukoliko se pak ne želi unaprijediti izborni proces na ovaj način, političari će se zakljanjati za političke interese naroda, priče o ugroženosti i slične floskule, tvrdeći da izmena izbornog zakona negira nečija etnička prava. Kao i uvijek, tražiće se izgovori da se posao ne uradi već da sve ostane na statusu kvo.
Izvor: BN
