Naslovna Najnovije Džombiću će se dalje suditi po izmijenjenoj optužnici

Džombiću će se dalje suditi po izmijenjenoj optužnici

0

Džombića terete da je kao predsjednik Vlade Republike Srpske pozvao tadašnjeg direktora IRB RS Milenka Pavlovića u prostorije Vlade Republike Srpske na razgovor radi ubjeđivanja da zahtjev za kredit „Energolinije“ treba prihvatiti.

Republičko javno tužilaštvo, Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, nakon završnog dokaznog postupka u predmetu koji se vodi protiv Aleksandra DŽombića, bišeg predsjednika Vlade Republike Srpske, izmijenilo je činjenični opis krivičnog djela Zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja za koji se isti tereti optužnicom koju je tužilaštvo podiglo 31.12.2021. godine u vezi sa nezakonitom dodjelom kredita Investiciono-razvojne banke Republike Srpske pravnom licu „Energolinija“ d.o.o. Zvornik 2012. godine.

Kako se navodi u izmijenjenoj optužnici, 10. novembra 2011. Kreditni odbor Investiciono-razvojne banke Republike Srpske (IRB RS) odbio je zahtjev „Energolinije“ Zvornik za dodjelu kredita u okviru Projekta kreditiranja malih i srednjih preduzeća iz sredstava zajma Evropske investicione banke (EIB) – direktnim plasmanom sredstava preko Fonda za razvoj i zapošljavanje RS.

Zahtjev je, kako je istaknuto, odbijen jer je „Energolinija“ bila prezadužena i imala je problema u izvršavanju obaveza prema povjeriocima jer su njene ukupne obaveze 30. septembra 2011. iznosile 35.559.623 KM.

U optužnici se navodi da je na prezaduženost ukazivao i koeficijent dug/kapital koji je na osnovu dostavljenih finansijskih izvještaja na kraju 2010. godine iznosio 19,96, a 30. juna 2011. godine 26,65, zbog toga što je „Alusil“ Zvornik kao jemac na kraju 2010. ostvarilo gubitak od 246.221 KM, dok mu je gubitak za prvih šest mjeseci 2011. godine povećan.

U optužnici je istaknuta i visoka zavisnost klijenta „Energolinija“ Zvornik od jednog kupca i jednog dobavljača.

„To sve je jasno ukazivalo da postoji visok rizik da ‘Energolinija’ Zvornik neće biti u stanju da uredno vraća kredit“, navodi se u optužnici.

Džombića terete da je kao predsjednik Vlade Republike Srpske pozvao tadašnjeg direktora IRB RS Milenka Pavlovića u prostorije Vlade Republike Srpske na razgovor radi ubjeđivanja da zahtjev za kredit „Energolinije“ treba prihvatiti.

Na to, istaknuto je, Milenko Pavlović nije želio da pristane, već je podnio ostavku na mjesto direktora IRB RS.

„Nakon toga je ‘Energolinija’ Zvornik 18. januara 2012. godine ponovo podnijela zahtjev za kredit IRB RS od 19.476.650 KM, da bi Džombić 26. januara 2012. potpisao Zaključak Vlade kojim se zadužuje IRB RS da ponovo obradi zahtjev za kredit ‘Energolinije’ i da se on uputi u proces odlučivanja, što je bio pritisak da se zahtjev za kredit ‘Energolinije’ koji je prethodno osnovano odbijen ponovo razmatra i usvoji“, navodi se u optužnici.

To je, dodaje se, i učinjeno, pa je Odjeljenje za plasmane pravnim licima IRB RS u svojoj kreditnoj analizi 10. februara 2012. godine dalo mišljenje po kome se „Energoliniji“ može odobriti kredit do iznosa od dva miliona KM, pri čemu je Odjeljenje za plasmane pravnim licima navelo i da je vlasnik „Energolinije“ u procentu od 100 odsto „Industria Adria“ Sarajevo, čiji su vlasnici „TeamFront inc. Seychelles“ i da nije bilo mogućnosti na osnovu dostavljene dokumentacije odrediti stvarnog vlasnika preduzeća „TeamFront inc. Seychelles“.

„Nakon toga je 13. februara 2012. godine Kreditni odbor IRB RS usvojio prijedlog po kojem se Kreditnom odboru Skupštine akcionara IRB RS predlaže da ‘Energoliniji’, rukovodeći se finansijskim izvještajima i kreditnim potencijalom klijenta, uslovljavajući to i donošenjem odluke Garantnog fonda Republike Srpske o davanju garancije od 1.500.000 KM, odobri kredit maksimalno do 6.240.000 KM“, navodi se u izmijenjenoj optužnici.

Nakon toga je, dodaje se, Džombić kao predsjednik Vlade i predsjednik Kreditnog odbora Skupštine akcionara IRB RS, u namjeri da „Energoliniji“ i njenim vlasnicima pribavi imovinsku korist iskoristio svoj položaj i ovlašćenja, kršeći odredbu člana 9. stav 3. Uputstva o direktnom plasmanu sredstava Projekta kreditiranja malih i srednjih preduzeća iz sredstava zajma EIB koje je donijela Uprava IRB RS.

Po toj odredbi je, istaknuto je, IRB RS jedina ovlaštena da u skladu sa svojom poslovnom politikom vrši ocjenu kreditne sposobnosti podnosioca zahtjeva za kredit i procjenu zahtjeva za kredit.

Zanemario je, istaknuto je, da „Energolinija“ zbog loših ekonomskih pokazatelja nije ni uspunjavala uslove za dobijanje ovog kredita, ali i procjenu kreditne sposobnosti „Energolinije“ koju je sačinio Sektor za plasmane IRB RS, kao i mišljenje Centra za upravaljanje rizicima IRB RS po kojem su postojali značajni problemi u poslovanju „Energolinije“.

Terete ga da je zanemario i činjenicu da prethodno nisu bili utvrđenini stvarni vlasnici „Energolinije“.

„Džombić je 16. februara 2012. potpisao odluku koju je donio Kreditni odbor Skupštine akcionara IRB RS čiji je predsjednik bio, pošto je prethodno lično predložio članovima ovog odbora da se takva odluka i donese, kojom se ‘Energoliniji’ odobrava kredit od 19.400.000 KM“, navodi se u optužnici.

Pri tome je, dodaje se, optuženi bio svjestan da je korisnik kredita kreditno nesposoban i da neće moći vraćati kreditna sredstva.

„Tom odlukom je Snežana Vujnić, tadašnji direktor IRB RS, obavezana da u ime Fonda za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske zaključi Ugovor o prosljeđivanju sredstava po Projektu kreditiranja malih i srednjih preduzeća iz sredstava zajma EIB sa Viktorasom Zarevičijusom, direktorom ‘Energolinije’ d. o. o. Zvornik i jemcima ‘Alumina’ d. o. o. Zvornik zastupano po direktoru (Mindaugas Kazakevičius) i ‘Alusil’ Zvornik, čiji je većinski vlasnik od 51 odsto ‘Industria Adria’ Sarajevo“, navodi se u optužnici.

Vujnićeva je, naglašeno, to i uradila, potpisujući ugovor 10. maja 2012. godine, nakon čega su sva sredstva u iznosu od 19.400.000 KM isplaćena korisniku kredita „Energoliniji“ 31. maja 2012. godine.

„Ta kreditna sredstva su samo djelimično bila upotrijebljena za investiciju za koju su tražena rekonstrukciju kotla broj četiri za prelazak sa tečno-plinskog na čvrsto gorivo – ugalj i to u iznosu od 10.654.878,68 KM, dok je dio sredstava dobijenog kredita različitim transakcijama iznesen iz BiH“, navedeno je u optužnici.

Time su, dodaje se, u preostalom iznosu do visine dobijenog kredita od 8.745.121,32 KM „Energolinija“ i njegovi vlasnici pribavili protivpravnu imovinsku korist, da bi „Energolinija“ kao korisnik kredita iz vlastitih izvora izmirivala obaveze po kreditu dospjele samo do 31. oktobra 2013. godine u ukupnom iznosu od 518.474,84 KM, što se odnosi samo na kamate.

„Nakon toga je obavezu vraćanja kredita preuzela kao jemac „Alumina“ koja je tu obavezu izvršavala samo do 31. decembra 2017. godine u ukupnom iznosu od 6.194.870,65 KM“, navodi se u optužnici.

Kako je istaknuto, nanesena je štega u iznosu nevraćenog kredita Investiciono razvojnoj banci RS od 19.400.000 KM što je zajedno sa kamatama i naknadom za nenamjensku upotrebu kredita, 21. januara 2022. godine, iznosilo 24.170.510 KM.

„U  tom iznosu je i ‘Energoliniji’ pribavljena imovinska korist“, istaknuto je u optužnici.

Džombiću će se u nastavku sudskog procesa suditi po izmijenjenoj optužnici.

(BN/Nezavisne) Foto: Arhiva/Agencije

BONUS VIDEO:

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i "X" nalogu.

Zapratite nas i na Youtube