Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine proveo je reviziju učinka na temu: „Upravljanje voznim parkom u institucijama Bosne i Hercegovine“. Zaključak navedene revizije glasi ovako: Ne zna se tačan broj službenih automobila u institucijama BiH, a za pet godina potrošeno je 34 miliona KM u tu svrhu.
Inače, revizija je provedena s ciljem da se ispita da li institucije BiH voznim parkom upravljaju na efikasan i ekonomičan način.
Nalazi revizije ukazuju na to da institucije BiH voznim parkom ne upravljaju na efikasan i ekonomičan način. Doneseni propisi za upravljanje voznim parkom u institucijama BiH ne uređuju na jedinstven i sveobuhvatan način vozni park i kriterije za posjedovanje, nabavku i korištenje vozila. Ne postoje podaci o ukupnom broju i vrstama vozila, niti je uspostavljeno praćenje primjene i efekata donesenih propisa.
Za nivo institucija BiH ne postoje zvanični podaci o broju vozila. Revizija je iz predstudijskog istraživanja utvrdila da je njihov okviran broj oko 4.000. Godišnja izdvajanja za tekuće izdatke voznog parka institucija BiH su oko 15 miliona KM dok je za nabavku vozila u posljednjih pet godina utrošeno oko 34 miliona KM.
Duži niz godina Ured za reviziju institucija BiH je ukazivao na brojne probleme u upravljanju voznim parkom institucija BiH.
Pravilnik 2014. godine
Imajući u vidu nalaze revizije, Parlamentarna skupština BiH je više puta tražila od Savjeta ministara da na jedinstven i transparentan način propiše pravila i procedure nabavke i korištenja vozila. Shodno prethodnom, Vijeće ministara BiH je 2014. godine donijelo Pravilnik o uslovima nabavke i načinu korištenja službenih vozila u institucijama BiH s ciljem jedinstvenog uređenja i racionalizacije.
Doneseni propis unaprijedio je dotadašnje stanje upravljanja voznim parkom u institucijama BiH, ali postoje indikatori koji ukazuju na to da i dalje postoje slabosti kao i prostor za unapređenje. Naime, i dalje izvještaji finansijske revizije navode slabosti u upravljanju voznim parkom, a neke od njih su: kašnjenje u donošenju pravilnika o specijalizovanim vozilima, posjedovanje većeg broja vozila od odobrenog, mala prijeđena kilometraža, slabosti kod nabavki vozila u istraživanju tržišta i osiguranju konkurencije, visoki troškovi održavanja i dr.
Novi pravilnik ništa nije riješio
Iako je donesen novi Pravilnik iz 2023, isti nije značajno otklonio slabosti utvrđene ovom revizijom koje se tiču definisanja voznog parka, kriterija itd. Također, Pravilnikom iz 2023. je dovedena u pitanje transparentnost i kontrola namjenske upotrebe vozila.
Pravilnikom iz 2023. su povećana prava na korištenje vozila više klase. Naime, uvedeno je pravo korištenja službenih vozila niže srednje i niže klase šefovima kabineta rukovodilaca institucije, dok im se po Pravilniku iz 2014. moglo dodijeliti vozilo samo niže klase.
Ne zna se tačan broj vozila
Savjet ministara i Ministarstvo finansija i trezora ne raspolažu podacima o ukupnom broju i vrstama vozila za institucije BiH niti postoji jednostavan način dobijanja tih podataka.
Iako se kroz modul stalnih sredstava evidentiraju sva vozila po institucijama, ove evidencije ne omogućavaju generisanje podataka po institucijama o ukupnom broju vozila, niti se može utvrditi koliko vozila se odnosi na službena, a koliko na specijalizovana. Razlog za isto je što se evidentiranje vozila kroz modul stalnih sredstava vrši po određenim kategorijama i potkategorijama vozila61 koje se razlikuju od načina definisanja vrsta vozila po Pravilniku iz 2014. i internim pravilnicima institucija. Također, na nemogućnost utvrđivanja tačnog broja vozila utiče i praksa institucija da evidentiraju opremu na vozila, da iste vrste vozila evidentiraju na različite kategorije i dr.
„Usljed nedostatka podataka o ukupnom broju i vrstama vozila u institucijama BiH, revizija je pokušala da utvrdi ukupan broj vozila. Tako je, analizom modula stalnih sredstava, utvrđeno da je ukupan broj svih vrsta vozila u institucijama BiH, s 31.12.2022. godine, oko 4.100“ nalaz je revizije.
Pored slabosti sistemskih rješenja, i kod samih institucija upravljanje vlastitim voznim parkom nije uvijek u skladu s propisima i ne zasniva se na analizama stanja i potreba s ciljem efikasnog iskorištenja postojećeg voznog parka i ekonomične upotrebe raspoloživih sredstava.
Utvrđeno je da institucije BiH kasne u donošenju i predlaganju internih propisa, odstupaju od propisanog u stanju voznog parka kako po pitanju broja, tako i klase i prava na korištenje. Institucije planiranje nabavki vozila ne zasnivaju na dokumentovanim analizama potreba, postojećeg stanja voznog parka, s ciljem najefikasnijeg i najekonomičnijeg korištenja javnih sredstava.
Također, institucije nemaju praksu analiziranja troškova održavanja voznog parka s ciljem opravdanosti daljih ulaganja u vozila, a ni prodaja vozila se ne zasniva na sveobuhvatnim analizama stanja voznog parka i jasnom definisanju prioriteta vozila za prodaju.
„Znatan broj institucija iz uzorka je posjedovao veći broj vozila ili vozila veće klase od propisanog. Osim postupanja koja nisu u skladu s donesenim propisima, navedeno za posljedicu ima veći i skuplji vozni park, a samim tim i veće troškove“ navodi se u reviziji.
Uspostavljeni načini evidentiranja, praćenja i izvještavanja o broju vozila, troškovima ne pružaju adekvatnu podlogu za donošenje odluka o nabavkama, održavanju, prodaji, mjerama za unapređenje i sl.
Na osnovu nalaza i zaključaka, koji potvrđuju da institucije BiH voznim parkom ne upravljaju na efikasan i ekonomičan način, Ured za reviziju je formulisao preporuke kojim bi se sistem mogao unaprijediti i doprinijeti većem nivou javne odgovornosti kod korištenja javnih sredstava. Preporuke su upućene Savjetu ministara BiH, Ministarstvu finansija i trezora BiH i institucijama BiH koje su bile predmetom ove revizije.