U Programu rada Narodne skupštine Republike Srpske od 69 zakona koji će biti razmatrani nijedan nije antikoruptivni, a korupcija je najveći problem u Republici Srpskoj i BiH. Ona je izvor teške ekonomske situacije i ponor koji vuče ka dnu svakog stanovnika ove zemlje. Koliko se krade, a koliko kažnjava?
Društvo u BiH počiva na sistemu „ja tebi, ti meni“. Sve može – samo ako znate prave ljude na pravom mjestu. U vrtlog korupcije pojedinac upada odlaskom trudnice na porođaj, pa preko vrtića, obrazovanja, zapošljavanja, liječenja do penzionisanja.
Kočnicu na toj vrtešci trebalo bi pritisnuti pravosuđe. Međutim političari su mu oduzeli autoritet. Čak 70 odsto stanovnika BiH je izgubilo povjerenja u pravosudni sistem.
Anketirani građani kažu da se “sitnom” korupcijom može baviti svako, “visokom” samo oni s odabranim stranačkim knjižicama.
“Ako pogledamo istorijske izvore korupcije u vrijeme Turaka kad su uzimale age i begovi i paše i sultani to je bio duplo manji namet nego što ova današnja vlast uzima od građana, pljačka i krade”, rekao je za BN Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava.
Dok se talože mutni poslovi vlasti, nema optužnica za visoku korupciju. Nijedna nije podignuta u 2019. i 2020. godini, dok je u 2021. godini istraga pokrenuta 16 puta, a u 2022. godini u 39 slučajeva na nivou BiH.
“Istrage koje su pokrenute 2021. godine, tiču se nabavki vezanih za korona virus. Dakle, da nije bilo pandemije, ne bi se ni te istrage pokrenule, tako da mi nemamo nijednu veliku istragu koja se tiče samog krivičnog djela korupcije odnosno visoke korupcije”, ocjenjuje advokat Dražen Nikolić.
Otvorena istraga ne znači da će doći do epiloga, odnosno da će krivac odgovarati.
Korupciju više niko ne prijavljuje. U 2022. godini tek je jedna osoba zatražila zaštitu od Agencije za prevenciju korupcije. A da stvar bude gora, zaštita joj nije dodijeljena i ovaj podatak, možemo reći, najbolje ilustruje povjerenje građana u institucije koje bi trebale da zaštite zviždače.
Damjan Ožegović iz Transparensi internešnela BiH kaže da je mnogo veći broj prijavilaca koji se obraćaju nevladinim organizacijama, jer ne vjeruju u dovoljnoj mjeri državnim organima.
(BN) Foto: korupcija-antikorupcija info