U Republici Srpskoj broj djece u školskim klupama je sve manji.
Ove godine po prvi put broj upisanih prvačića ispod 9.000, preciznije 8.949.
Podaci koje smo dobili iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske slikovito prikazuju stanje unazad pet godina.
| Školska godina | 2017/2018 | 2018/2019. | 2019/2020. | 2020/2021. | 2021/2022. |
| Broj upisanih učenika | 9.676 | 9.731 | 9.293 | 9.122 | 8.949 |
Najviše đaka je očekivano upisano u Banjaluci – 1.896, slijede Bijeljina 809, Doboj 494, Prijedor 477 i Gradiška 376 učenika.
U manim mjestima poput Nevesinja ove godine je upisano samo 79 đaka. A ne tako davno u nevesinjske osnovne škole upisivalo se više od 180 prvačića.
“2008. godine u Nevesinju je prvi put registrovan negativan prirodni priraštaj i konstatovano je da smo suočeni sa demografskim problemima. 2009. godine u prvi razred osnovne škole upisano je 124 djece što je bio najmanji broj prvačića u poslijeratnom periodu. 2016. u prvi razred je upisan 101 učenik, što je bio najmanji broj đaka od osnivanja škole. Prije par dana portal „Radio Nevesinje“ kratko saopštava da je u prvi razred ove godine upisanotek 79 đaka. Nema nikakvog dodatnog komentara. Zapravo, komentar i ne treba”, ističe Zaga Grahovac profesorica engleskog jezika.
I od 8.949 djece koja danas pohađaju prvi razred u Republici Srpskoj veliko je pitanje je koliko će ih svoje školovanje završiti u svojim školama.
Samo od 1. septembra 2019. do 31. avgusta 2020. godine, školovanje u RS je napustilo 460 osnovaca, а među njima najviše đaka do petog razreda, 276 djece. Kao razlog je naveden odlazak u inostranstvo navodi u svom izvještaju Zavod za statistiku Republike Srpske.
Godinu dana ranije je po istom osnovu školovanje prekinulo 558 оsnovaca, a u proteklih šest godina siromašniji smo za čak 2.703 djece koja sada pohađaju nastavu u nekoj od stranih zemalja.
Navedimo još i da je 1. septembra 2019. do 31. avgusta 2020. godine, školovanje u inostranstvu nastavio i 101 srednjoškolac.
Razlozi ovakvog stanja su mnogobrojni i višeslojni i svakako ne treba zaboraviti činjenicu da je pravo na slobodno rađanje u temeljima svake savremene civilizacije.
Međutim svi demografski stručnjaci se slažu da postoje mnoge oblasti u kojima država i institucije mogu djelovati, ako žele i znaju.
A našim izgleda nedostje i želje i znanja.
Na kraju možemo samo ponoviti zaključak demografa- ako se nešto već danas ne promjeni za 50 godina ovo će biti zemlja starih ljudi, a za sto, dvjesta, zemlja stranaca.