Nakon vijesti koju je objavio „Capital“ da Vlada Republike Srpske planira da Srpsku zaduži do 350 miliona evra emisijom obveznica na Londonskoj berzi, oglasila se potpredsjednica PDP i narodna poslanica Jelena Trivić.
Trivićeva je pozvala Ministarstvo finansija i Vladu Republike Srpske da oni budu ti koje će da informišu javnost o kolikoj emisiji obveznica se okvirno radi. Ona podsjeća da je najavljeno zaduženje planirano na Londonskoj, a ne na Bečkoj berzi na kojoj se Vlada zadužila prije nekog vremena.
– Podsjećam da je izlaskom na Bečku berzu prije nekog vremena Republika Srpska zadužena za oko 170 miliona evra, po visokoj kamatnoj stopi od 4,75%, ali je Republika Srpska tada platila još dodatnih 22 miliona maraka provizije i drugih naknada samog izlaska na Bečku berzu. Podvelo se to tada pod konsultantske usluge, u okviru stručnih usluga u budžetu Srpske. Na poslaničko pitanje o tome koliko je koštao izlazak na Bečku berzu nevezano za plaćene kamate, te ko su investitori koji su kupili obveznice Republike Srpske, kao narodni poslanik nikad nisam dobila odgovor od Vlade – kaže Trivićeva.
Dodaje da je ovaj put ni Vlada sama ne može biti sigurna koliki iznos može realno postići u odnosu na planirano zaduženje, isključivo zbog lošeg rejtinga. Podsjeća da je izlaskom na Bečku berzu Vlada tada planirala da se zaduži 200 miliona evra, a zadužila se za 170 miliona evra.
– Ovaj put, radi javnosti, Vlada je dužna da predstavi narodu svoje namjere, koliki iznos zaduženja se planira, i u koje svrhe će se koristiti, te koliko će to sve koštati. Ako se i špekuliše o ovoj temi u javnosti, onda za to nije kriva javnost nego Vlada koja nije odmah izašla sa jasnim informacijama i spriječila bilo kakve špekulacije – kaže Trivićeva.
Trivićeva smatra da je očigledno da u Vladi nisu sigurni šta će donijeti izlazak na Londonsku berzu i da se ovo radi kako bi se izbjegla zaduženja na domaćem tržištu koja su bila ove godine mjesečno i po dva puta. Zato Trivićeva ističe da je Vlada dužna da kaže koliko će narod Republike Srpske koštati ova avantura.
– Očigledno je i da je za ovakve iznose zaduženja ranijim izmjenama Zakona o zaduženju, dugu i garancijama razvlašćena Narodna skupština, pa tako sve odluke donosi Vlada. Na sjednicama Skupštine, imali bismo priliku da sve ovo pitamo, ali o ovome Narodna skupština više ne raspravlja, upravo da bi Vlada mogla netransparentno da nas zadužuje – kaže Trivićeva.
Dodaje da je očigledno da je jedina strategija Vlade da se sredstva za pokrivanje ranijih dugova i deficita pronađu u novim zaduženjima.
– Pravdajući to naravno pandemijom. Ali imali smo mi i godine prije pandemije u kojima Vlada nije izgradila okvir u kojem bi jačala privredu, u kojem bi punjenje budžeta bilo dovoljno i iziskivalo tek povremena zaduženja. Istina je da se sve zemlje zadužuju, ali istina je i da su sve zemlje ubrizgale ogromne količine novca kako bi održale tražnju na zadovoljavajućem nivou, očuvale radna mjesta i nisu to činile isključivo i samo iz zaduženja, kako to radi naša Vlada – zaključuje Trivićeva.