Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uvjeren je da će evropska finansijska injekcija od 50 milijardi evra, na koju je stavio veto mađarski čelnik Viktor Orban, ipak uskoro stići, zajedno s većom podrškom drugih saveznika.
„Radimo na tome“, rekao je ukrajinski čelnik u utorak u Kijevu na svojoj godišnjoj konferenciji za novinare, prenosi izdanje španskog lista „El Pais“ na engleskom jeziku. Zelenski je takođe okarakterisaao odluku Evropske unije o otvaranju pristupnih pregovora kao „veliku pobjedu“ za Ukrajinu, nakon što je Mađarska odustala od svog protivljenja tome.
Priznao je, međutim, da je njegov odnos s mađarskim premijerom, s kojim se nedavno susreo u Buenos Airesu na inauguraciji argentinskog predsjednika Havijera Mileija, složen. „U Argentini sam pitao Orban zašto ne podržava da uđemo u EU. Nije mi znao reći“, rekao je ukrajinski čelnik. „Možda njegova politika nije baš prijateljska prema Ukrajini, iako smo komšije i imamo zajedničke izazove“, primijetio je.
Otvaranje pristupnih pregovora s EU podiglo je moral u Kijevu, naročito u trenutku kada se suočava s drugom zimom ruske specijalne vojne operacije punog obima. Ali, ta se zemlja takođe suočava s teškom privrednom situacijom dok još uvijek računa i čeka na više od 100 milijardi evra finansijske podrške iz Vašingtona i Brisela. Ukrajini je potrebna ova pomoć kako bi opstala tokom sukoba kojem se ne nazire kraj. „Niko ne zna kada će završiti“, priznao je Zelenski u utorak.
Ukrajina i predsjednik prolaze kroz neke od najtežih trenutaka od početka sukoba. Rusija je ojačala svoju odbranu i učvrstila svoj položaj na prvim linijama okupiranih teritorija na istoku i jugoistoku, dok je u isto vrijeme ušla u fazu ratne ekonomije te pojačava proizvodnju oružja. U međuvremenu, Ukrajina bilježi tek neznatna napredovanja u protivofanzivi u koju su se polagale velike nade i Ukrajinaca i zemalja saveznica.
Neki se analitičari čak počinju pitati da li je Kijev počeo gubiti rat. Zelenski, obučen u svoju sada već tradicionalnu vojnu odjeću u nastupu na televiziji, odlučno je to negirao. „Što se tiče bojnog polja, Rusija nije postigla nijedan od svojih ciljeva za ovu godinu“, rekao je. „Pa ipak, nije promijenio poruku o svojom ciljevima“. Ruski predsjednik Vladimir Putin prošle je sedmice utvrdio da je cilj Rusije i dalje demilitarizacija Ukrajine.
S obzirom na ograničeni napredak protivofanzive, Zelenski je izbjegao govoriti o novim ciljevima, ukoliko ih ima. „(Prije nekoliko mjeseci) svi su govorili o ciljevima i raspravljali o pojedinostima kako ih postići“, rekao je. „Ne bi trebalo tako jer Rusija ima još oružja“, rekao je. EU i drugi partneri imaju poteškoća s snabdijevanjem Ukrajine municijom i najsavremenijim oružjem, a Kijevu takođe treba i više vojnika. Ali, za razliku od velikog vala dobrovoljaca koji su se prijavili u vojsku u ranim fazama specijalne vojne operacije, sada malo ljudi želi ići na front.
Zelenski je otkrio da vojska – koja je nedavno intenzivirala svoju kampanju regrutacije – nastoji mobilisati između 450.000 i 500.000 novih regruta. Ali, to je pitanje, kako je istakao, „vrlo osjetljivo“ i zahtjeva dalju raspravu i razmatranje. Ako se mobilizacija odobri – a moraće je usvojiti parlament – takođe će biti potrebno dodatno finansiranje, dodao je Zelenski.
Ukrajina je pod sve većim pritiskom kako zapadna podrška finansijskoj pomoći zemlji slabi. U Sjedinjenim Državama, zbog unutrašnjih političkih borbi, odnosno protivljenja republikanskih tvrdolinijaša, Bijela kuća nije uspjela odobriti paket od 60 milijardi dolara za Ukrajinu. Potez Mađarske da blokira pomoć EU toj zemlji još je jedan korak nazad. Evropski 27-člani blok neće ponovo rješavati to pitanje do februara. Ali, Zelenski je i dalje samouvjeren. „Siguran sam da Sjedinjene Države neće dopustiti da izgubimo“, rekao je on u utorak.
Ipak, tokom nedavne posjete SAD-u ukrajinski predsjednik nije uspio pridobiti podršku za paket pomoći. Štaviše, moguća pobjeda Donalda Trampa – koji je doveo u pitanje politiku demokratskog predsjednika Džoa Bajdena prema Ukrajini – na predsjedničkim izborima iduće godine, mogla bi dovesti Ukrajinu u još teži položaj. Zelenski je priznao da bi povratak Trampa u Bijelu kuću imao veliki uticaj na sukob.
Nestrpljivo iščekivanje zapadne pomoći, situacija na prvoj liniji fronta i umor stanovništva koje se gotovo 700 dana nalazi u sukobu, takođe se pretočilo u političke napetosti. Posljednjih je sedmica Zelenski navodno imao određene nesuglasice s ukrajinskim vojnim zapovjednikom, generalom Valerijem Zalužnim. Predsjednik je opomenuo svog vrhovnog generala nakon što je on izjavio da je sukob ušao u slijepu ulicu.
„Imamo dobar radni odnos“, rekao je Zelenski, koji je implicirao da su rezultati Ukrajine na bojnom polju odgovornost vojnog vođstva, a samim tim i Zalužnog. Istovremeno, popularnost vojnog načelnika porasla je posljednjih mjeseci, dok je predsjednikova blago opala. „Koju god poziciju zauzeli, radi se o preuzimanju odgovornosti za svakodnevne rezultate“, zaključio je ukrajinski predsjednik, prenosi „Jutarnji list“.