Naslovna Izdvajamo Očekuje se Schmidtova odluka

Očekuje se Schmidtova odluka

0

Zbog protuustavnih zakona RS-a Christian Schmidt je najavio „novu odluku“. Na sastanku u Konjicu izbjegnut fizički obračun političkih lidera. Njemačka oštra u osudi Dodika i RS-a.

Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu (BiH) Christian Schmidt najavio je novu odluku koja se tiče Milorada Dodika, jer ima „snažnu podršku“ međunarodne zajednice. Nakon što lideri vladajuće koalicije u petak (30.6.) nisu postigli dogovor, Schmidt je za Face televiziju govorio o „nezakonitim” odlukama Skupštine Republike Srpske (RS) koje „ugrožavaju ustavni poredak i vladavinu prava” u BiH., piše Deutsche Welle.

„Plan Milorada Dodika neće uspjeti. Dodik se žali da Ustavni sud BiH nije multinacionalni, dok istovremeno ne želi poslati sudije iz RS-a u tu instituciju. To je ozbiljan napad, ali mogu reći, budite spremni, bit će i ozbiljna reakcija”, najavio je Schmidt. Pojasnio je da u međunarodnoj zajednici postoji „jedinstven stav”. „Mislim da će oni stati iza mene i potpuno podržati namjeru da se osigura rad Ustavnog suda BiH”, rekao je šef OHR-a (Office of the high representative – Ured visokog predstavnika).

Njemački diplomata kaže da je uvijek težio „mirnim vodama” u politici, ali da je sada vrijeme za donošenje „snažnih odluka”. „Još ću razmisliti i vidjeti kakav mi je raspored narednih dana”, kazao je Schmidt odgovarajući na pitanje kada će donijeti odluku o Miloradu Dodiku i neustavnom djelovanju RS-a.

Iznenadni susret Schmidt-Bećirović

Schmidt se u petak kasno navečer susreo i sa članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem koji je ranije međunarodnoj zajednici dao „rok od sedam dana“ da djeluje u skladu sa svojim ovlastima kako bi se spriječilo „antiustavno djelovanje Dodika i RS-a”, ali detalji ovog razgovora nisu saopšteni. Razgovori su upriličeni uoči Bećirevićevog puta u London.

Da Schmidt sada ima podršku međunarodne zajednice, potvrđuju reakcije iz ključnih zapadnih država, ali i međunarodnih organizacija koje djeluju u BiH. Ranije su reagirale ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Velike Britanije, a u petak (30.6.) je iz Njemačke ambasade u BiH rečeno da je odluka RS-a o Ustavnom sudu BiH „pravno i politički nebitna“. „Usvajanje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji entiteta RS-a predstavlja opasan korak ka disoluciji entiteta od države, te Savezna vlada Njemačke, kao što to čini i Evropska komisija, uskraćuje finansijsku podršku za velike infrastrukturne projekte tom entitetu zbog secesionističkog pravca kojim ide“, prenosi N1 televizija.

I Francuska je osudila donošenje antiustavnog zakona u RS-u. Službena reakcija Francuske vlade uslijedila je nakon sastanka ambasadorice Francuske u BiH Christine Toudic i člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića. „Kao svjedok Dejtonskog sporazuma” Francuska smatra da je odluka Skupštine RS-a „suprotna ustavnom poretku BiH” i „ne može imati pravno dejstvo”. RS je podržala jedino Ambasada Ruske Federacije koja se povukla iz Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira.

Osude međunarodnih organizacija

Da se spornim odlukama Skupštine RS-a „krši Dejtonski mirovni sporazum” i „podriva ustavni poiredak BiH” potvrdila je i Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OESS) u BiH. Iz sarajevskog ureda OESS-a je saopšteno da svi zvaničnici „moraju poštovati“ Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH „podržavajući vladavinu prava i ustavni poredak umjesto podjele države”.

Inicijativa sa sjedištem u Berlinu Democratization Policy Council (Vijeće za demokratizaciju) DPC smatra da do ove krize ne bi došlo da je međunarodna zajednica održala „kredibilan faktor odvraćanja“. „Nijedna od dosadašnjih izjava, SAD-a, Evropske unije, Velike Britanije, OHR-a, čak ne implicira akciju kao odgovor“, navodi DPC, komentirajući usvajanje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS-a. Iz njemačke organizacije ističu da „upravo zbog ovakvih situacija postoji visoki predstavnik u BiH“.

Na Schmidtove najave „ozbiljne reakcije” uslijedio je odgovor iz Dodikovog SNSD-a (Saveza nezavisnih socijaldemokrata). Obraćajući se Christianu Schmidtu, generalni sekratar SNSD-a Luka Petrović kaže da, u očekivanju njegovih „kvaziodluka“, želi poručiti da eventualne odluke (OHR-a) „niko neće ni čuti, ni vidjeti, ni pročitati, ni uvažiti, niti objaviti u Službenom glasniku RS-a”. Skupština RS-a nedavno je odlučila da više neće objavljivati odluke OHR-a u entitetskom Službenom glasniku što je, prema ocjeni međunarodnih zvaničnika, „antidejtonski čin“.

Sastanak u Konjicu na granici incidenta

Kako u Konjicu lideri vladajuće koalicije nisu približili stavove oko Ustavnog suda, pojedini kritičari tvrde da bi bilo bolje da sastanak nije ni održan, jer je umjesto dogovora zamalo došlo do fizičkog obračuna. U gradu na Neretvi susreli su se politički lideri Trojke (Socijaldemokratska partija – SDP BiH, Narod i pravda – NiP i Naša stranka – NS), Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i SNSD-a.

Uz verbalni obračun ministra odbrane BiH Zukana Heleza (SDP) i predsjednika RS-a Milorada Dodika (SNSD) na sastanku su razmijenjene psovke i uvrede, i zahvaljujući intervenciji lidera NiP-a Elmedina Konakovića izbjegnut je fizički sukob Heleza i Dodika. „Ustao sam i krenuo da se fizički obračunam sa Dodikom ali me Konaković smirio“, rekao je Helez, pojašnjavajući da tokom rasprave na sastanku nije mogao prešutjeti Dodikove „psovke” genocida u Srebrenici.

Ministar odbrane BiH ima informacije da bi Christian Schmidt već u subotu (1.6.) mogao donijeti odgovarajuću odluku. „Moja je želja da ona uključi i smjene zvaničnika koji su učestvovali u svemu, a ne samo suspenziju spornog zakona RS-a. Da više nikome nikada ne padne na pamet da dira u ustavno-pravni poredak BiH”, rekao je Helez za Dnevni Avaz.

Čović i Dodik imaju iste stavove

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović „otvorio je karte“ u Konjicu potvrđujući da u vezi sa stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH ima istovjetno mišljenje kao Milorad Dodik. Odgovarajući na pitanje da li je za „izbacivanje“ stranaca iz Ustavnog suda BiH, Čović je odgovorio „apsolutno“. To je, prema njegovom mišljenju, predviđeno i reformskim putem BiH. „Strancima nije mjesto u Ustavnom sudu BiH ili u pravosudnim institucijama, tako da podržavam njihovo izbacivanje“, izjavio je Čović.

Inače, odredba o strancima u Ustavnom sudu BiH definirana je Dejtonskim mirovnim sporazumom i ona, poput ostalih dejtonskih odredbi, može biti promijenjena isključivo uz saglasnost svih konstitutivnih naroda i ostalih, samo u nadležnim institucijama države BiH. Bošnjački zvaničnici tvrde da se o odlasku stranaca može razgovarati samo nakon prijema BiH u Evropsku uniju (EU) i NATO.

Dodik je na sastanku ponovio da se RS neće povući i da neće poštivati odluke Ustavnog suda BiH „sve dok se ne donese zakon o Sudu BiH”. Na Twitteru je potom napisao da su u BiH „različiti pogledi“ na pitanje Ustavnog suda. „Među 14 prioriteta Evropske unije je i rješavanje pitanja stranih sudaca te reforma Ustavnog suda BiH”, kazao je predsjednik RS-a.

Nema povlačenja

Da ni sa druge strane neće biti uzmaka, potvrdio je lider SDP-a BiH Nermin Nikšić. Kazao je da neće biti popuštanja u vei s Ustavnim sudom, a uoči sastanka na Facebooku je napisao: „Ako je rat naš jedini odgovor, borit ću se ponovo za BiH“. Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković kazao je da nije za blokade te konstatirao: „Mislio sam da su kolege sa kojima smo odlučili napraviti vladu na većem nivou svijesti“. Čelnik NS-a Edin Forto kaže da je u Konjicu u petak ispoljena „bahatost, zbog čega nas dio Evrope i prezire”.

Uslijedile su i reakcije. „Trojka je dosta dobro krenula ovih dana, moramo se svi zajedno usprotiviti Dodiku”, izjavio je predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, naglašavajući da „probosanski blok“ mora insistirati da OHR i Tužiteljstvo BiH rade svoj posao.

Hrvatsko narodno vijeće (HNV) BiH osudilo je djelovanje Milorada Dodika. „Pozivamo OHR da u skladu sa praksama prethodnika iz Ureda viskokog predstavnika, izrekne zabranu trajnog političkog djelovanja Miloradu Dodiku”, saopštio je HNV tražeći adekvatnu reakciju Tužiteljstva BiH nakon Dodikovog „uvredljivog negiranja genocida u Srebrenici” tokom sastanka u Konjicu.

Sead Turčalo: „Dijalog s Dodikom je legitimiranje njegovih postupaka“

Dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo smatra da nakon neustavnih odluka RS-a Dodiku „nije trebalo davati legitimitet“ susretom u Konjicu. „Upuštanje u dijalog s Miloradom Dodikom nakon njegovog ustavnog/državnog udara je legitimiranje njegovih postupaka. Ovo nije prvi put da se njegovo ponašanje legitimira umjesto da ga se izolira, a sve se opravdava infantilnim objašnjenjem da je on demokratski izabrani dužnosnik“, napisao je Turčalo na Twitteru.

„Dijalog je moguć sa osobama sa kojim dijelite iste civilizacijske vrijednosti. Negatori genocida su sa one strane bilo kakvih civilizacijskih vrijednosti – moralne, duševne i duhovne ništarije”, dodao je sarajevski profesor.

Medji u BiH prenose da je u sjeni krize izazvane neustavnim odlukama RS-a, ostala navodna spremnost lidera vladajuće koalicije da se usvoji Zakon o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH, kao i da se otvori pitanje izmjena Izbornog zakona BiH koje bi podrazumijevale izbor članova Predsjedništva BiH u državnom Parlamentu. O tome je, navodno, bilo riječi na sastanku u Konjicu, a Dnevni Avaz prenosi da se Milorad Dodik po prvi put nije usprotivio indirektnom izboru članova Predsjedništva BiH.

BONUS VIDEO:

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Zapratite nas i na Youtube