Priča o izmjeni izbornog zakonodavstva u BiH u fokusu je domaće i međunarodne javnosti, a dok iz HDZ-a, stranke koja je možda i najviše zainteresovana da do promjena i dođe, poručuju da posao mora da bude završen do jeseni, u dijelu nevladinog sektora, koji pomno prati izborni proces, sumnjaju da će biti tako.
Posebno uporište za svoje tvrdnje imaju u činjenici da je propalo previše pokušaja izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, kao i radnih grupa koje su bile formirane u gotovo svakom mandatu vlasti, ali i tome da neke presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu stoje gotovo deceniju i po.
Pregovori o Izbornom zakonu su, u neku ruku, obilježili prošli mandat na zajedničkom nivou kada je SDA bila u vlasti, ali uprkos pokušajima, čak i uz posredovanje međunarodnih zvaničnika, nije postignut dogovor jer SDA i HDZ, prvenstveno, nisu mogli do zajedničkog stava o tome kako izmijeniti Izborni zakon, a u određenom dijelu i Ustav BiH.
Nova šansa za dogovor pružena je odlukom lidera na zajedničkom nivou vlasti da formiraju tim u koji su imenovani Nerin Dizdar (SDP), Darijana Filipović (HDZ) i Sredoje Nović (SNSD), ali još nije bilo zvaničnih sastanaka. Sa Filipovićevom i Novićem nismo uspjeli da stupimo u kontakt, a Dizdar, koji je i ministar u federalnoj Vladi, juče je kratko rekao da nema vremena za razgovor na ovu temu.
Iz HDZ-a su, s druge strane, dan ranije pozvali uspostavljene radne grupe na hitan rad, dodajući da je pitanje Izbornog zakona potrebno dovršiti do jeseni da bi se u potpunosti obezbijedila ustavna prava tri konstitutivna naroda, te otklonile postojeće nejednakosti i diskriminacije prema svim drugim građanima, pogotovo u Predsjedništvu BiH gdje je, umjesto hrvatskog, već četvrti put izabran još jedan bošnjački član.
Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla i član Strateškog odbora “Koalicije pod lupom”, kaže da je skeptičan o pitanju očekivanja iz HDZ-a.
(Glas Srpske)