Republika Srpska se donošenjem ovog zakona vratila 20 godina unazad jer smo 2001. godine usvojili Zakon o zaštiti od klevete koji je dekriminalizovao klevetu i bili prvi na Zapadnom Balkanu. Sada klizimo korak nazad iz hibridnog u autoritarni režim.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske kojima se kriminalizuje kleveta, te se propisuju stroge kazne za iznošenje ličnih i porodičnih prilika, bez da je u zakonu jasno naznačen javni interes. Sporni su i drugi dijelovi zakona – od visine novčanih kazni, ali i dijela u kojem se navodi „da se istinitost ili neistinitost tvrdnje“, u slučaju klevete „ne dokazuje“.
„Ostaje stigmatizacija, počinjeno krivično djelo i to da oni koji počine klevetu se izjednačavaju s onima koji izvrše ubistvo, silovanje i druga teška krivična djela“, kazala je za N1 Zaga Grahovac, poslanik Liste za pravdu i red i predsjednica Odbora za predstavke, prijedloge i društveni nadzor NSRS.
Republika Srpska se donošenjem ovog zakona vratila 20 godina unazad jer smo 2001. godine usvojili Zakon o zaštiti od klevete koji je dekriminalizovao klevetu i bili prvi na Zapadnom Balkanu. Sada klizimo korak nazad iz hibridnog u autoritarni režim. Mnogo smo daleko od demokratskog društva kojem težimo.
Na pitanje kako komentariše član, koji se odnosi na „Neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka…“, ona je kazala da je to vrlo sporno naročito za medijsku zajednicu.
„Naravno da osoba neće pristati da se objave dokumenti koji mu ne idu u prilog i nejasno je to u zakonu od koga treba da se traži dozvola, da li od osobe koja je vlasnik tipa diplome ili organa koji izdaje uvjerenje. Ne znamo kako će se to u praksi primjenjivati, naročito što je ostala sporna riječ “mogla” da je “šteta mogla biti počinjena”, kazala je Grahovac.
(BN) Foto: BN/Arhiva
