Svaku odluku Finske da dopusti „koncentraciju“ snaga na granici s Rusijom – dugu 1340 kmilometara- Moskva bi smatrala prijetnjom.
Poručio je to Kremlj u srijedu, nakon što je Poljska ponudila slanje svojih vojnih savjetnika da pomognu Helsinkiju u kontroli potpuno zatvorene granice.
Državni sekretar i šef poljskog Ureda za nacionalnu bezbjednost, Jacek Siewiera, naveo je kasno u utorak u objavi na društvenoj mreži X, nekadašnjem Twitteru, da će Poljska poslati vojne savjetnike svojoj novoj NATO saveznici Finskoj, kao odgovor na „službeni zahtjev za savezničkom podrškom u suočavanju s hibridnim napad na finsku granicu“.
„Tim vojnih savjetnika podijeliće svoje znanje na licu mjesta o bezbjednosti granica, takođe i u operativnom smislu“, rekao je, kako prenosi agencija Reuters.
To bi, kako navodi američki Institut za proučavanje rata (ISW), bio odgovor na stalne pokušaje Rusije da umjetno stvori migrantsku krizu na finsko-ruskoj granici, kao dio poznate ruske taktike hibridnog ratovanja koja ima za cilj destabilizovati NATO i EU, zbog čega je Finska sada privremeno zatvorila cijelu granicu sa susjednom zemljom.
Finska je tokom mjeseca zatvorila sedam od osam svojih putnih prelaza s Rusijom, a Helsinki je u utorak objavio da će zatvoriti i posljednji otvoreni granični prelaz Raja-Jooseppi u finskoj arktičkoj regiji sa 30. novembrom najmanje do 13. decembra, odnosno dvije sedmice, nakon što je Moskva, kako navodi ISW, umjetno stvorila migrantsku krizu na finskoj granici, koja je počela eskalirati sredinom mjeseca.
Tada je na granici krenuo neuobičajeno velik protok tražilaca azila, za šta Helsinki takođe smatra da predstavlja hibridni napad koji je organizovala Moskva, što Kremlj poriče. Finci smatraju da ruska obavještajna služba FSB kontroliše kome će biti dopušten ulazak u graničnu zonu.
Ruski izvori, uključujući portparola Kremlja Dmitrija Peskova i istaknutog vojnog blogera povezanog s Kremljom, negativno su reagovali na Siewierinu objavu, ustvrdivši da je „pretjerana“ i da ima za cilj pripremiti Finsku za sukob s Rusijom na Arktiku.
„Ovo je apsolutno suvišna mjera za osiguranje bezbjednosti granice jer tamo nema prijetnje“, rekao je Peskov.
„Finci moraju biti jasno svjesni da će to predstavljati prijetnju za nas – povećanje koncentracije vojnih jedinica na našim granicama“, dodao je.
Svako planirano raspoređivanje bilo bi ničim izazvano i neopravdano, poručio je Peskov, kako prenosi Reuters.
Portparolka ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova još ranije je poručila da će Rusija „naravno“ odgovoriti ako Finska zatvori sve granične prelaze između dvije zemlje, no nije precizirala koji bi to odgovor Moskve mogao biti.
Finska je, pak, u srijedu izvijestila kako nije upoznata s poljskom ponudom. Finska granična straža i ministarstvo unutrašnjih poslova poručili su da nisu upoznati s bilo kakvim planom dovođenja poljskih vojnih savjetnika na istočnu granicu Finske. Ministarstvo vanjskih poslova i odbrane te odbrambene snage Finske nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar, navodi Reuters.
Iako je Siewiera, kako navodi ISW, u utorak izjavio da je tokom službene posjete Poljskoj finski predsjednik Sauli Niinistö zatražio „savezničku podršku“, Niinistöv ured u izjavi za Reuters naveo je da je Niinistö razgovarao sa svojim poljskim kolegom Andrzejom Dudom prošle sedmice u Varšavi, ali da nisu razgovarali o vojnoj saradnji na finskoj granici s Rusijom.
Finska je izazvala bijes u Kremlju ranije ove godine, kada se pridružila NATO-u, okončavši tako decenije vojnog nesvrstavanja zbog rata u Ukrajini.
Poljska je na svojoj koži iskusila učinak ruskog hibridnog ratovanja na svojim granicama za vrijeme migrantske krize u jesen 2021., a Finska, prema procjeni analitičara ISW-a, vjerojatno želi iskoristiti poljsko znanje o takvim krizama kako bi se i sama djelotvorno nosila s trenutačnom situacijom na svojoj granici.
„Cilj misije je prenijeti iskustvo koje je Poljska stekla tokom ovog vremena“, objasnio je i sam Jacek Siewiera, kako prenosi Notes from Poland.
Prema finskoj graničarskoj straži, tokom novembra je oko 900 tražilaca azila ušlo u zemlju iz Rusije, u odnosu na prosjek od manje od jednog po danu ranije. Zabilježeni su dolasci uglavnom državljana zemalja poput Maroka, Pakistana, Somalije, Sirije i Jemena.
Mnogi od njih na granicu su pristizali na biciklima na temperaturama koje padaju na -20 stupnjeva Celzijusa i niže.
Dramatičan porast broja migranata iz Afrike i s Bliskog istoka koji stižu na istočnu granicu EU dio je „očitog hibridnog napada“ orkestriranog od strane Moskve, rekao je estonski ministar vanjskih poslova, upozorivši da bi prelasci iz Rusije mogli biti potpuno zabranjeni, prenosi Politico.
U izjavi od srijede, Margus Tsahkna rekao je da je Estonija „spremna zatvoriti svoju granicu s Rusijom“ ako se situacija nastavi. Rastuća kriza, dodao je, još je jedan dokaz da se Rusija ne bori samo u Ukrajini – umjesto toga predstavlja prijetnju drugim zemljama, rekao je.
Istovremeno, estonski ministar unutrašnjih poslova Lauri Läänemets rekao je da se vlada planira pozabaviti potencijalnim povećanjem broja prelazaka, nakon što je Finska u utorak zatvorila sve svoje kontrolne tačke s Rusijom, optuživši Kremlj da pokušava potaknuti migrantsku krizu, prenosi Jutarnji.