Čini se da je Rusija za sada odustala od prvobitnog cilja da zauzme Kijev i zbaci ukrajinsku vladu, ali i dalje napada na istoku i jugu.
Čak i pod ovim planom “B” koji je iznuđen ukrajinskim otporom i vojnim neuspjesima, Moskva ima više ciljeva koji rizikuju da produže sukob i izazovu još više smrti i razaranja.
Agencija AFP je u svojoj analizi razmotrila pet ciljeva koje Rusija ima za sljedeću fazu rata protiv Ukrajine, skoro mjesec i po nakon sukoba.
Simbolična pobjeda
Čak i uz punu kontrolu nad medijima nakon niza drakonskih mjera, predsjednik Rusije Vladimir Putin će željeti da izvjesti o nekoj vrsti uspjeha 9. maja kada Rusija bude obilježava Dan pobjede.
– Putin je opsednut simboličnim datumima i istorijom, tako da mu je potrebna slika pobjede prije 9. maja – rekao je Aleksandar Grinberg, analitičar Jerusalimskog instituta za bezbjednost i strategiju (JISS).
Nekadašnji savjetnik Kremlja Sergej Karaganov, počasni predsjednik moskovskog think-tank Savjeta za spoljnu i odbrambenu politiku, rekao je da Rusija ”ne može sebi da dopustiti da ‘izgubi’ pa treba neku vrstu pobjede”.
– Ulozi ruske elite su veoma visoki – za njih je to egzistencijalni rat – rekao je on za britanski nedjeljnik The New Statesman.
Zauzimanje Marijupolja
Dok se čini da se ruske snage udaljavaju od Kijeva i drugih regiona na sjeveru, Rusija ne čini takav potez oko grada Marijupolja na jugoistoku zemlje, koji je već nedjeljama pod opsadom uprkos međunarodnom negodovanju.
Zauzimanje Marijupolja bio bi ključni korak za Rusiju u realizaciji njenog očiglednog cilja da kontroliše teritoriju koja povezuje ukrajinsko poluostrvo Krim, koje je Moskva zauzela 2014. godine, sa Rusijom.
– Očekujem intenzivne borbe do konačnog povlačenja (ukrajinskog) otpora iz Marijupolja – rekao je Grinberg.
Na sjeveru se nalaze dva promoskovska separatistička regiona Donbasa, Donjeck i Lugansk, tako da bi zauzimanje grada Moskvi dalo kontrolu nad dijelom teritorije na istoku Ukrajine.
– Sa Marijupoljem, ruske snage bi mogle da ”idu na sjever kako bi zauzele ostatak Donbasa i imale stalnu kontrolu nad jugom Ukrajine i obalom Azovskog mora – rekao je za AFP Pjer Razu, akademski direktor Mediteranske fondacije za strateške studije.
Osvajanje još teritorija
Donjeck i Lugansk, kojima je Rusija u februaru priznala nezavisnost, nisu kontrolisale u cjelosti svoju teritoriju. Moskva insistira da njihovi zvaničnici treba da imaju punu administrativnu vlast i izgleda da je potpuna kontrola nad tim područjima ključni ratni cilj.
– Rat je daleko od završetka i mogao bi još uvijek da krene u prilog Rusiji ako ruska vojska pokrene uspješnu operaciju na istoku Ukrajine – rekli su analitičari Instituta za proučavanje rata (ISW).
Rusija je ovaj vikend pokrenula napade na zapadnu luku Odesu i zapadni izvori ne isključuju amfibijski napad na grad, premda se to čini manje vjerovatno.
Dobijanje na vremenu
Invazija se pokazala jako skupom za Ruse i kad je riječ o ljudskim gubicima i uništavanju vojne opreme jer Ukrajinci pružaju daleko jači otpor nego što je Kremlj očekivao.
Vojni analitičari napominju da je Rusija 1. aprila započela proljećnu regrutaciju, i premda Moskva insistira da nove ne šalje u Ukrajinu, oni bi mogli da se priključe borbama kada potpišu ugovore i prođu obuku.
– Rat je daleko od završetka… Sljediće nove ofanzive – rekao je Gustav Gresel, viši politički saradnik Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECFR), dodajući da je ljudstvo ”ključan resurs” koji Moskvi manjka.
Ali analitičari ističu i da bi dugi rat do iscrpljenja bio opasan i za Rusiju, imajući u vidu uspjehe ukrajinske gerilske taktike posljednjih nedjelja.
– Ako se ovo s vremenom pretvori u dugi rat do iscrpljenja, Ukrajina uopšteno izgleda u povoljnijoj poziciji – rekao je Majkl Kofman, direktor Ruskih studija pri Centru za pomorske analize u SAD, prenosi pisanja AFP France 24.
Podjela Zapada
Što rat bude duže trajao, to se više očekuje da će Kremlj primijeniti jednu od svojih omiljenih taktika i nastojati da podjeli Zapad na one države koje žele da zauzmu najčvršće moguće stavove prema Moskvi i one pomirljivije.
Putin je u ponedejljak požurio da čestita jednom od svojih najbližih saveznika u EU, mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, pošto je njegova stranka pobijedila na izborima omogućivši mu četvrti mandat.
Nagovestivši moguće nove napetosti, američki predsjednik Džo Bajden rekao je da Putin ne bi smio da ostane na vlasti, ali francuski predsjednik Emanuel Makron odgovorio je na to da takva retorika ne pomaže, piše Index.
Makron je u ponedjeljak rekao da će EU razmotriti uvođenje novih sankcija protiv ruske industrije nafte i uglja, ali nije spomenuo prirodni gas, o kom Evropa i dalje jako zavisi.
– Cilj je takođe da se podijeli evropsko javno mnenje – zaključio je Razu.
