SARAJEVO, BANJALUKA – Kao što je i očekivano, Radna grupa za uspostavu kontakt tačke za vatreno oružje u BiH, koju je Savjet ministara BiH formirao krajem februara sa zadatkom da do 30. juna uspostavi tu tačku, nije postigla dogovor i, po svemu sudeći, biće joj postavljen novi rok do 30. aprila iduće godine da to uradi.
Naime, vlasti zemalja zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa u julu 2018. godine opredijelile su se da naprave održivo rješenje za suzbijanje nedozvoljenog posjedovanja, zloupotrebe i trgovine malim i lakim vatrenim oružjem i municijom. Da bi se došlo do toga, sve zemlje trebalo bi da imaju jednu kontakat tačku ili u slučaju BiH tačke, gdje bi se razmjenjivale postojeće informacije o legalnom i nelegalnom oružju. Da bi se došlo do toga, Savjet ministara BiH u februaru je donio odluku i formirao Radnu grupu za uspostavu kontakt tačke/tačaka za vatreno oružje u BiH i pred članove postavio rok do 30. juna, međutim do tog dogovora nije došlo i gotovo je izvjesno da će se pred ministrima pojaviti prijedlog izmjene te odluke sa novim rokom, odnosno da se taj posao završi do 30. aprila naredne godine.
„Imali smo do sada četiri sastanka, usvojili smo Poslovnik o radu itd., ali zbog oprečnih stavova fokalna tačka ili fokalne tačke nisu uspostavljene. Problem je u tome što pojedine policijske agencije smatraju da se radi o prenosu nadležnosti i zbog toga je potrebno dodatno vrijeme da to usaglasimo, a sa druge strane pojedine žele da to centralizuju i zasad još nemamo dogovor“, rekao je za „Nezavisne novine“ Bojan Turunjanin, predsjedavajući Radne grupe za uspostavu kontakat tačke/tačaka za vatreno oružje u Bosni i Hercegovini.
Kako nezvanično saznajemo, na formiranju samo jedne tačke najviše insistiraju iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, dok prijedlog MUP-a Republike Srpske o uspostavljanju nekoliko tačaka, od kojih bi jedna bila upravo u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, nije prošao, jer su se pobunili u pojedinim kantonima u Federaciji BiH. Prijedlog MUP-a bio je da, pored njih, kontakt tačka bude u MUP-u Federacije BiH i po jedna u policijskim agencijama na nivou BiH, odnosno Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, SIPA i Graničnoj policiji BiH, međutim to nisu prihvatili pojedini kantoni koji su u tom slučaju tražili da i kod njih budu kontakt tačke. Taj prijedlog MUP-a RS podrazumijevao je da sve te kontakt tačke, svaka u svom kapacitetu, čine kontakat tačku BiH.
O kontakt tački za vatreno oružje u BiH bilo je govora i u Analitičkom izvještaju Evropske komisije, gdje je konstatovano da postoji potreba za uspostavljanje te tačke kako bi se mogli razmjenjivati podaci o legalnom i nelegalnom oružju, a nakon tog izvještaja Ministarstvo bezbjednosti BiH u saradnju sa drugim institucijama dogovorilo je da se ide u pravcu definisanja te kontakt tačke.
Podsjećanja radi, priča o kontakt tačkama u BiH traje već godinama, jer u BiH nema dogovora o tome ko treba da bude adresa za saradnju sa stranim policijskim i bezbjednosnim agencijama. Recimo, BiH je tek poslije nekoliko godina uspjela pronaći kompromis kada je riječ o kontakt tački za saradnju sa Evropolom, jer je MUP Republike Srpske godinama insistirao da ta tačka ne može biti u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, čemu je na kraju udovoljeno i ona je izmještena u Ministarstvo bezbjednosti BiH.
N.N.
