Nakon što je objavljeno da će Hidroelektrane na Trebišnjici izvršiti dokapitalizaciju emisijom akcija Fadil Novalić premijer Federacije BiH pozvao je elektroprivrede sa područja Federacije da se uključe u ovaj proces.
„Preporučio sam federalnim elektroprivredama da uzmu učešće u dokapitalizaciji preduzeća Hidroelektrane na Trebišnjici“, napisao je Novalić na svom Facebook profilu.
Ispred Vlade Federacije BiH upućeno je pismo preporuke dvjema federalnim elektroprivredama da i one učestvuju u postupku dokapitalizacije HET-a.
Novalić, njegova zamjenica Jelka Milićević i ostali članovi Vlade FBiH stava su da JP „Elektroprivreda BiH“ d.d. Sarajevo i „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar, mogu učestovati u ovoj dokapitalizaciji i zbog toga im je u tom smislu upućena pisana preporuka.
„Prema Zakonu o privatizaciji, Vlada FBiH ne može kupovati dionice. Svakako da je ovo projekat od državnog značaja u kojem se Vlada FBiH uvijek zalagala za osiguravanje integralnog upravljanja sistemom u širem području slivova Trebišnjice i Neretve i nastavićemo insistirati na zaštiti interesa Federacije BiH i države Bosne i Hercegovine“, izjavio je Novalić, saopšteno je iz Biroa Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Izvršni direktor za proizvodnju i tehničke poslove u preduzeću „HET“ i poslanik u NS RS Ilija Tamindžija rekao je jutros da se ne radi o privatizaciji, već o dokapitalizaciji HET-a zbog izgradnje HE Dabar, te demantovao da se vrši emisija akcija kako bi ih kupila Elektroprivreda Srbije.
Osvrćući se na izjave predsjednika SDA, Bakira Izetbegovića da će sve učiniti kako bi spriječio gradnju HE Dabar, Tamindžija je rekao da su spremni pomoći na svim razvojnim projektima u FBiH, a Izetbegovića optužio da radi protiv BiH opstrukcijom izgradnje Dabra, tj. Gornjih Horizonata.
„Svejedno je da li se projekat radio u FBiH ili u RS, ako radite takve investicione projekte onda jačate svoju državu“, rekao je Tamindžija.
Elektroprivreda Republike Srpske poručila je danas da Hidroelektrane na Trebišnjici povećavaju kapital emisijom akcija radi završetka izgradnje HE Dabar, te su podvukli da se ne radi o privatizaciji.
„Dokapitalizacija se radi javno i transparentno, u skladu sa svim propisima tržišta kapitala, a sve u cilju obezbjeđivanja sredstava za okončanje projekta ‘Dabar’ što je jasno naznačeno u članu VII Odluke o drugoj emisiji akcija javnom ponudom“, navode oni.
Takođe, ističu da je projekat HE Dabar prošao sve potrebne procedure, a krajem prošle godine potpisan je i sporazum o izgradnji i finansiranju sa kineskim partnerima, tako da su poruke Bakira Izetbegovića bez ikakvog osnova, te da upravo zbog ovakvih stvari pokretanje ovog projekta uveliko kasni.
Tvrdnje da će nakon izgradnje hidroelektrane „Dabar“, jug Hercegovine navodno biti pretvoren u pustinju, zlonamjerne su i naučno neosnovane, i imaju cilj da zaustave i obesmisle svaki strateški projekat u Srpskoj koji bi joj omogućio dalji ekonomski napredak i energetsku stabilnost.
Istakli su ovo sagovornici „Glasa Srpske“, navodeći kako se ovaj projekat ponovo pokušava osporiti i usporiti iako Sud BiH prije nekoliko godina nije mogao naći nijednu zamjerku i neregularnost kada je u pitanju izdata ekološka dozvola za gradnju ovog strateškog energetskog objekta.
Prema riječima direktora HE „Dabar“, Slaviše Stajića, tvrdnje kako će gradnja ovog objekta dovesti do negativnog uticaja na sliv rijeke Neretve jednostavno ne stoje, a što je uostalom potvrđeno i sudskom odlukom.
Sasvim suprotan stav ima predsjednik SDA, Bakir Izetbegović, koji je u Mostaru izjavio kako navodno ima podršku Hrvatske da se zaustavi ovaj projekat. On je istakao da je sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem u Dubrovniku dogovorio da to pokušaju jer bi u suprotnom, kako je naveo, u potpunosti bio izmijenjen ekološki sistem u Hercegovini.
Vlada Srpske je posljednjeg dana 2021. godine potpisala ugovor s Kinezima o finansiranju i izgradnji hidroelektrane „Dabar“, koji je vrijedan 190 miliona američkih dolara. Hidroelektranu će, prema ovom dogovoru, graditi kineska kompanija „Čajna enerdži grup“, a kreditiraće je kineska državna banka Eskim, na osnovu garancija Republike Srpske.