Predsjedavajući Savjeta ministara BiH, prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma i drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH, samo je dio dugog spiska funkcija koje su pripale HDZ BiH nakon ovih opštih izbora.
Ova stranka će imati još i predsjednika FBiH, a već ima potpredsjednika Srpske, ministre civilnih poslova i pravde BiH, kao i zamjenike ministara bezbjednosti, odbrane i spoljnih poslova BiH.
Takođe, HDZ ima predsjedavajućeg Doma naroda FBiH i potpredsjednika Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. Stranke okupljene u Hrvatski narodni sabor, predvođene HDZ BiH, imaće veliki udio i u budućoj Vladi FBiH koja tek treba da bude formirana, osim ako se SDA ne odluči na potpunu opstrukciju. Plus vlast u nekoliko federalnih kantona, plus desetine direktorskih pozicija od opština do nivoa BiH…
Da li ovolike pozicije govore da se politički položaj Hrvata u BiH popravio i da više nisu ugroženi, na čemu je godinama inistirao i za šta je lobirao Dragan Čović, forsirajući priču o legitimnom predstavljanju?
Milan Sitarski, analitičar Instituta za društveno – politička istraživanja iz Mostara, kaže da Hrvati sada nisu ravnopravniji od drugih naroda, nego da su na putu da postanu potpuno ravnopravni.
-Nije, nažalost, onemogućeno potpuno da se u hrvatski klub u federalnom Domu naroda izabere dovoljan broj delegata za koje nisu glasali Hrvati, ali je ta mogućnost smanjena u odnosu na raniji period. Prije svega, zato što su povećani klubovi naroda u Doma naroda FBiH, čime su postali reprezentativniji. S druge strane, povećan je prag za kandidovanje za predsjednika i potpredsjednike FBiH. Tako da je sada mnogo manja mogućnost da budu presudna dva ili šest delegata koje su birale stranke za koje glasaju Bošnjaci – kaže Sitarski za Srpskainfo.
Podsjeća da je i dalje netaknuto pitanje izbora hrvatskog člana Predsiedništva BiH. Ipak, činjenica je da se problematični hrvatski član Predsjedništva, Željko Komšić, ne oglašava već sedmicama, kao što ni HDZ ovih dana uopšte ne spominje to pitanje. Zbog čega?
-Zato što to pitanje trenutno nije na dnevnom redu. Bilo je na redu formiranje Savjeta ministara BiH, a sada je proces konstituisanja vlasti u FBiH izložen veliki problemima i pokušajima blokada. To pitanje nije nestalo, samo nije u neposrednom fokus javnosti. Jedan od dijelova koalicionog sporazuma osmorke i stranaka HNS su izmjene Izbornog zakona BiH upravo oko izbora članova Predsjedništva BiH, a naravno i za domove naroda. To pitanje će vrlo brzo opet doći u fokus – zaključuje Sitarski.
Istovremeno, politička analitičarka iz Sarajeva, Ivana Marić, tvrdi da se ništa značajno nije promijenilo jer je HDZ BiH i do sada dobijao sve funkcije koje su bile predviđene za Hrvate, odnosno Hrvati su bili „jako dobro predstavljeni na svim nivoima vlasti, u odnosu na brojnost“.
-Nakon izmjena koje je nametnuo Kristijan Šmit kao da su malo spustili loptu po pitanju izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH. Sada je SDA preuzela tu priču o legitimnosti, o nejednakoj zastupljenosti Bošnjaka i o preglasavanju. Tako da vidimo da to nema veze sa stvarnošću, već sa političkom slabošću. HDZ je tu priču iskoristila, sada je preuzima SDA – kaže Marićeva za Srpskainfo.
