Naslovna Politika U našoj zemlji, i kad ne dobijete glas, možete u vlast!

U našoj zemlji, i kad ne dobijete glas, možete u vlast!

0

Dok Centralna izborna komisija sabira rezultate izbora, nekim kandidatima/kinjama prolazak u jedan od 13 parlamenta je sasvim izvjestan. No, neki i dalje čekaju da se saberu svi glasovi i vide da li će dobiti direktni ili kompenzacijski mandat.

U kantonalne skupštine ulaze sve stranke koje su osvojile više od 3% glasova, a mandat osvaja osoba koja ima najviše glasova i koja je osvojila 20% ili više glasova unutar liste. Ukoliko nijedan kandidat nije osvojio 20% glasova stranke, a stranka je prešla cenzus, onda mandat osvaja nosilac/teljka liste i tako redom.

No, za entitetske i državni parlament situacija je malo drugačija. Osim direktnih, tu su i kompenzacijski mandati i borba unutar stranaka koja  se vodi za kompenzacijske mandate.

Politička stranka, koalicija, lista nezavisnih kandidata i nezavisni kandidat u raspodjeli kompenzacijskih mandata mogu učestvovati samo ako pređu cenzus od 3% od ukupnog broja važećih glasačkih listića u izbornoj jedinici.

Da bismo razumjeli dodjelu kompenzacijskih mandata, prvo moramo razumjeti dodjelu redovnih mandata.

U svakoj izbornoj jedinici za svaku političku stranku i koaliciju mandati se raspodjeljuju na sljedeći način: ukupan broj važećih glasova koje je politička stranka ili koalicija osvojila dijeli se s 1, 3, 5, 7, 9, 11 i tako redom. Brojevi koji se dobiju dijeljenjem su “količnici“. Broj glasova za nezavisnog kandidata je količnik tog kandidata. Količnici se redaju od najvećeg do najmanjeg. Mandati se dijele po redu, počev od najvećeg količnika, dok se ne raspodijele svi mandati izborne jedinice za određeno tijelo.

U uputstvu Centralne izborne komisije naveden je i način dodjele kompenzacijskih mandata.

„Prvo se, prema formuli utvrđenoj u članku 9.5 Izbornog zakona BiH, raspodjeljuje ukupan broj mandata za zakonodavno tijelo koji se dodjeljuju za područje određenog entiteta, umanjen za broj mandata koje su osvojili neovisni kandidati. Od broja mandata koje je dobila lista političke stranke ili koalicije, primjenom ovog postupka, oduzima se broj mandata koje je ta politička stranka ili koalicija osvojila, prema postupku utvrđenom u članku 9.5 Izbornog zakona BiH. Preostali broj je broj kompenzacijskih mandata koji lista dobiva“, navodi se u Uputstvu.

Izuzetno komplikovan proces dodjele kompenzacijskih mandata za BUKU pojašnjava Amar Buljubašić, master međunarodnih odnosa.

Kompenzacijski mandati predstavljaju jedan od bitnih faktora izbornog procesa Bosne i Hercegovine. Ipak, mnogi birači nisu svjesni šta oni predstavljaju i kako se koriste. Po zakonskoj definiciji predstavljaju mandate koji se raspodjeljuju na liste političkih stranaka ili koalicija prema broju dobijenih važećih glasova i služe da kompenzuju nedovoljnu proporcionalnost na nivou entiteta, a koja nastaje sabiranjem rezultata za pojedine višečlane izborne jedinice u entitetu.

„U teoriji je ovo postupak koji ide u prilog relativno manjim strankama koji im omogućuje parlamentarnost i dodjelu mandata. U praksi, u našoj zemlji, ovaj proces je nerijetko popraćen elitističkim pristupom koji omogućuje visokopozicioniranim kadrovima određenih političkih subjekata da, bez obzira i na nedovoljan broj glasova ili nepovjerenje birača, osiguraju mandat za sebe ili podobne i lojalne članove partije“, kaže Buljubašić.

Ove godine prvi na kompenzacijskoj listi su i dalje ljudi koji su prvi na redovnim listama, te predsjednici stranaka, što i nije tako fer, ali je to puno manje nego 2018. kada je čak devet predsjednika stranaka predvodilo kompenzacijske liste.

Način raspodjele kompenzacijskih mandata je najbolje objasniti na konkretnom primjeru, a najlakše to možemo približiti na primjeru izbora državnih parlamentaraca iz Republike Srpske. U ovom slučaju, u RS-u imamo tri izborne jedinice za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine, a iz svake od njih se bira po tri parlamentarca, odnosno, ukupno devet (9), dok se dodjeljuje također pet (5) kompenzacijskih mandata.

„Po preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije (5.10.2022), SNSD bi u svakoj od tri izborne jedinice osvojio po dva mandata, SDS bi osvojio u dvije jedinice po jedan mandat, a PDP u jednoj izbornoj jedinici jedan mandat. U ovom slučaju, prilikom dodjele mandata sabiraju se svi glasovi na nivou entiteta, a potom u opticaj za dodjelu pet kompenzacijskih mandata ulaze svi politički subjekti koji su prešli izborni prag (3% od važećih glasova na nivou entiteta). Primjera radi, na nivou entiteta približno 30 hiljada glasova (a broj će vjerovatno biti veći kada se obrade svi glasački listići) osvojili su kandidati Liste Nebojše Vukanovića i Demokratski savez – Demos, a čiji su glasovi bili „raspršeni“ unutar ove tri jedinice, te jednostavno nisu mogli da se izbore za mandat pored tri popularnije partije. Njihov broj glasova ipak nije zanemarljiv, stoga dobijaju kompenzacijske mandate koji se računaju po definisanom matematičkom postupu (Webster/Sainte-Laguë method). Po trenutnom stanju, jedan kompenzacijski mandat će dobiti i PDP, a jedan lista Ujedinjene Srpske. Za peti, posljednji kompenzacijski mandat, trenutno prednost ima Socijalistička partija, ali je taj mandat dostižan za SDA još uvijek, te će ovisiti koliko će ove dvije partije dobiti još glasova“, pojašnjava Buljubašić.

Za Federaciju BiH je isti postupak prilikom izbora za državni parlament, s tim da je FBiH podijeljena na pet izbornih jedinica, unutar kojih se dodjeljuje 21 mandat, dok se osam (8) mandata dodjeljuje kroz kompenzacijske liste. Gledajući trenutno stanje glasova (5. oktobar), SDA će unutar ovih pet jedinica dobiti osam direktnih mandata sa 193 hiljada glasova, dok će na primjer Narod i pravda sa 62 hiljade dobiti samo jedan, a zbog ranije pomenute disperzije glasova.

„Iz tog razloga, a poslije matematičkog proračuna po navedenoj metodi, možemo zaključiti da po trenutnom stanju NiP dobija i dva kompenzacijska mandata. Svrha kompenzacijskih mandata se može uočiti u primjeru HDZ-a i SDP-a, obzirom da HDZ sa 120 hiljada glasova dobija tri direktna mandata, a SDP sa 102 hiljade glasova četiri, a iz razloga jer su glasovi SDP-a „bolje raspoređeni“ unutar pet izbornih jedinica za Parlament BiH. U ovom slučaju, ukoliko ostane poslije unosa preostalih glasova sličan omjer, HDZ će dobiti još dva mandata i time će se kompenzovati taj izostanak proporcionalnosti pri dodjeli mandata“, dodaje Buljubašić.

Isti postupak se ponavlja i za Parlament FBiH, s tim da je zbog većeg broja izbornih jedinica (12) malo zahtjevniji proces za računanje. Ukupno se dodjeljuje 73 direktna mandata, te 25 kompenzacijskih. Izbori za Narodnu skupštinu RS-a se vrše u devet (9) izbornih jedinica, a gdje se dodjeljuje 63 direktna mandata, a potom se vrši i dodjela 20 kompenzacijskih mandata.

„U suštini, kompenzacijski mandati nisu nužno loša stvar i promovišu princip proporcionalne reprezentativnosti, međutim, u Bosni i Hercegovini se u ovom kontekstu susrećemo s drugim problemom. Tako se prije održavanja izbora, sa listama kandidata dostavljaju i kompenzacijske liste. Visokopozicionirani članovi jedne stranke ili čak i sami predsjednici istih nerijetko upisuju sebe ili sebi odane kandidate na vrh liste, čime im skoro pa sigurno osiguravaju mandat, bez obzira ako ne budu direktno izabrani po broju glasova. Svakako, postoji i pozitivan primjer korištenja kompenzacijskih listi, a u situacijama kada se na prvo mjesto ili u vrh liste uvrštavaju kvalitetni kandidati, a koji su kandidati i izbornoj jedinici gdje njihova stranka nema brojno biračko tijelo, te je jako mala vjerovatnoća da dobiju direktan mandat.“

Mandati koje je jedna stranka ili koalicija osvojila kompenzacijom se dodjeljuju prvim kandidatima s kompenzacijske liste do onog broja koliko je taj subjekt dobio kompenzacionih mandata, bez obzira na broj glasova koji su ti kandidati osvojili u procesu glasanja.

Ukoliko je neko od kandidata s kompenzacijske liste osvojio direktan mandat, kompenzacijski mandat se dodjeljuje prvoj narednoj osobi na kompenzacijskoj listi. Da bi se ime neke osobe našlo na kompenzacijskoj listi, ona mora biti kandidat na izborima za taj nivo vlasti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Zapratite nas i na Youtube