Naslovna Najnovije Za aferu „Kiseonik“ zaprijećene kazne do 15 godina zatvora, odnosno do 100.000...

Za aferu „Kiseonik“ zaprijećene kazne do 15 godina zatvora, odnosno do 100.000 KM

Korištenjem tehničkog umjesto medicinskog kiseonika u bolnicama širom Srpske grubo je prekršen Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, a njegovo nepoštovanje građani mogu platiti životima, kaže za “Direkt” pravnica Jovana Kisin Zagajac.

Potencijalno, u cijeloj priči prekršen je i Krivični zakonik Republike Srpske, a zaprijećene kazne odgovornima su novčane – do 100.000 maraka, odnosno do 15 godina zatvora.

“Prekršena su kompletna poglavlja Zakona o lijekovima i medicinskim stredstvima BiH koja se odnose na uslove za promet i dozvole za promet lijekova, jer je evidentno da se pacijentima pri liječenju davao kiseonik koji nije medicinski. Nažalost, za kiseonik koji je upotrijebljen nemoguće je ispitati kvalitet, ali suština je da ga niko nije kontrolisao, a da ga zasigurno nije kontrolisala Agencija za lijekove BiH koja je jedina ovlaštena da kontroliše kvalitet lijekova koji su stavljeni u promet u BiH. Čak je i sam postupak uzorkovanja od strane laboratorije iz Srbije, a po naredbi Vlade Republike Srpske nezakonit i suprotan članu 9. Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH. U najboljem slučaju radi se o prekršajnim radnjama koje pomenuti zakon propisuje kroz kaznene odredbe na osnovu kojih je propisana novčana kazna i zabrana prometovanja”, objašnjava Kisin Zagajac.

Prekršajne odredbe Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Bi H su sljedeće:

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 30.000 KM do 100.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice ako:

a) stavi u promet lijek u BiH koji nema dozvolu za promet koju je izdala Agencija (član 29. stav (1) tačka),
f) ne postupi, odnosno postupi protivno rješenju farmaceutskog inspektora odnosno inspektora (član 126. i član 127.),
(2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 10.000 KM.

Ako je kod odgovornih, koji su godinama u zdravstvenim ustanovama koristili tehnički umjesto medicinskog kiseonika, postojalo saznanje i svijest o tome da je takva radnja zabranjena, postoji osnovana sumnja da se radi i o krivičnom djelu “proizvodnja i stavljanje u promet proizvoda štetnih za liječenje”, kaže naša sagovornica.

“Naravno, tu je i odgovornost ovlaštenih lica, kao i motivi za korištenje tehničkog gasa umjesto medicinskog iako je i medicinski dostupan na tržištu, kao što smo vidjeli iz posljednjih izjava”, navodi Kisin Zagajac.

Za kršenje člana Krivičnog zakonika RS u vezi sa proizvodnjom i stavljanjem u promet proizvoda štetnih za liječenje predviđene su sljedeće kazne:

Član 202

(1) Ko proizvodi, prodaje ili na drugi način stavlja u promet lijekove ili druga sredstva za liječenje koja su štetna za zdravlje, kazniće se kaznom zatvora do dvije godine i novčanom kaznom.

(4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušenje zdravlja jednog ili više lica, učinilac će se kazniti za djela iz st. 1. i 2. ovog člana kaznom zatvora od jedne do osam godina, a za djelo iz stava 3. ovog člana kazniće se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(5) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se kazniti za djela iz st. 1. i 2. ovog člana kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina, a za djelo iz stava 3. ovog člana kazniće se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

Kisin Zagajac ističe da krivične sankcije nosi i odluka da se tehnički kiseonik plaća kao medicinski.

“Ukoliko je postojao motiv sticanja određene materijalne koristi ili pogodnosti, tj. ako se utvrdi da cijena plaćena za isporučeni tehnički kiseonik odgovara tržišnoj cijeni medicinskog, koja je mnogo veća od cijene tehničkog, definitivno potvrđuje postojanje krivičnog djela ‘zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja’ iz člana 315. Krivičnog zakonika Republike Srpske. Pored navedenog  prekršene su i odredbe Zakona o javnim nabavkama BiH, kao i očigledno pogodovanje pri javnoj nabavci što takođe predstavlja i prekršaj i krivično djelo”, objašnjava naša sagovornica.

Za krivično djelo “zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja” predviđene su kazne zatvora do 15 godina:

Član 315

(1) Službeno ili odgovorno lice koje iskorištavanjem svog službenog položaja ili ovlaštenja, prekoračenjem granice svog službenog ovlaštenja ili neizvršenjem svoje službene dužnosti pribavi sebi ili drugom neku korist, drugom nanese štetu ili teže povrijedi prava drugog, kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godine.

(4) Ako je djelo iz st. 1, 2. i 3. ovog člana izvršeno pri vršenju javnih nabavki ili na štetu sredstava budžeta Republike Srpske, javnih fondova ili drugih javnih sredstava, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.

Naša sagovornica ističe da suština afere „Kiseonik“ nije samo u pitanju „kakav kiseonik pacijenti udišu“ već kako se uopšte desilo da se kraj pacijenata nađe lijek koji niko nije kontrolisao i koji nema svojstvo lijeka.

“To nikako nisu neke nebitne procedure i administracije kako to slušamo  u izjavama odgovornih. Naprotiv, radi se o jednom od najbitnijih zakona čije nepoštovanje možemo platititi životima, sa velikim upitnikom da li su najgore posljedice  već nastupile u međuvremenu u našem neznanju i njihovom poricanju. Takođe, posebnu problematiku predstavljaju spinovi koji plasiraju odgovorna lica kako bi izbjegli krivičnu odgovornost, kao i derogiranje i omalovažavanje institucija iako su i oni sami na čelu istih”, zaključila je Kisin Zagajac za “Direkt”.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković podnio je prijave Tužilaštvu BiH protiv akcionarskog društva Tehnogas, direktora Tehnogasa Stanislava Čađe, direktora UKC RS Vlade Đajića te ministra zdravlja i socijalne zaštite RS Alena Šeranića, zbog afere „Kiseonik“. Tužilaštva u Federaciji BiH pokrenula su istragu u Zenici i Orašju.

Javnosti nije poznato da je pokrenuta istraga u slučaju Bolnice Trebinje koja je, takođe, umješana u aferu „Kiseonik“.

(Direkt-portal)