Republika Srpska je prošle sedmice na Londonskoj berzi prodala obveznice u vrijednosti od 300 miliona eura, što je u ovom entitetu proglašeno kao svojevrstan uspjeh. Međutim, cijena zaduženja je poprilično visoka, tako da RS pored 600 miliona KM glavnice, u narednim godinama treba vratiti oko 140 miliona KM kamata.Pored toga, u junu 2023. godine, Republici Srpskoj će na naplatu stići glavnica duga s prodaje obveznica na Bečkoj berzi 2018. u iznosu od 330 miliona KM, čija je kamata također iznosila 4.75 posto.

Postavlje se pitanje koja je zapravo cijena ovog zaduženja, ali odgovor na ovo pitanje nije jednostavan, već u mnogome zavisi od mogućih alternativa, kao što je zaduženje kod Međunarodnog monetarnog fonda. Tako su posljednjih mjeseci vlasti u Bosni i Hercegovini pregovarale o zaključenju tzv. Proširenog aranžmana sa ovom međunarodnom finansijskom institucijom u vrijednosti od 1,5 milijardi KM. Od ovog iznos, Republici Srpskoj je trebala pripasti trećina, ili oko 80 posto novca koji je dobila u Londonu.

Međutim, u poređenju sa obveznicama u Beču i Londonu, kamatna stopa na dug MMF-a iznosi 1,05 posto. Primjera radi, da se ova kamata primjenjuje na obveznice u Londonu, RS bi umjesto 140 miliona KM, trebala da vrati tek 30 miliona kamate. Istina, zavisno od nivoa zaduženost zemlje, kamatna stopa i u slučaju zaduženja MMF-a može rasti za 2-3 procentna poena, ali bi se ona primjenjivala tek na mali dio duga prema ovoj instituciji, tako je konačna cijena londonskog zaduženja oko 100 miliona KM veća nego kod MMF-a.

Istina je da je zaduženje kod MMF-a uvijek vezano za određene uslove koji imaju za cilj da osiguraju finansijsku stabilnost i dugoročni ekonomski razvoj zemlje, ali je za neke upravo to kamen spoticanja.

S druge strane, vlasti u Republici Srpskoj su u Londonu dobile novac bez ikakvih uslova, ali će ih ta „sloboda“ koštati 100 miliona KM. Zapravo, koštat će građane i privredu u ovom entitetu, jer su oni ti koji u konačnosti snose ovaj trošak. Konkretnije, 100 miliona KM su četiri godišnja budžeta Republike Srpske za kulturu i ukupan iznos koji je vlast u tom entitetu prošle godine dala za pomoć privredi u borbi protiv posljedica pandemije.

Da ni ovo zaduženje vjerovatno neće biti potrošeno kako bi se povećao ekonomski potencijal Republike Srpske i unaprijedila njena infrastruktura pokazuju posljednje najave o jednokratnom povećanju penzija, pa čak i plata u javnoj administraciji, a vidimo da su i „borci“ RS na ulicama.

Već ranije smo pisali kako je Republika Srpska 6. aprila ove godine odbila zaduženje na Banjalučkoj berzi od 25 miliona KM, po kamati od 0,49 do 0,86 posto.

Kao jedan od motiva neki navode i mogućnosti svojevrsnih kriminalnih radnji koje bi mogle isplivati na površinu kad isplivaju imene kupaca londonskih obveznica.

(Kliks)