Generalštab Vojske Srbije priprema model služenja vojnog roka, koje će Ministarstvo odbrane do oktobra uputiti Vladi Srbije i predsjedniku Republike. Plan je da vojni rok traje do šest mjeseci.
Ukoliko Narodna skupština “odmrzne” obavezu služenja vojske, prva generacija od 3.000 regruta ući će u kasarne širom Srbije u junu 2022. godine. Oni će se pridružiti profesionalnom sastavu, koji će i ubuduće biti okosnica oružanih snaga Srbije.
Radni model ne isključuje prigovor savjesti, s tim što se uveliko radi na reorganizaciji starog sistema civilnog služenja vojske. Vojni rok bez oružja, po novom, trajaće dvostruko duže i služiće se, takođe, u kasarnama. Po prigovoru savjesti, biće isključeno nošenje oružja i vojna obuka, ali ne i boravak u kolektivu, nošenje uniforme, vojnička disciplina i slično.
Prema konceptu koji je stavljen na papir u Generalštabu VS, eventualni budući vojni rok neće biti vezan za mjesto stanovanja regruta, već za vojnu specijalnost – “ves”. Mladići starosti od 18 do 26 godina, bili bi upućivani na tromjesečnu obuku u centre za obuku, posle čega bi još toliko živjeli vojničkim životom u jedinicama.
Novi koncept služenja vojske uvažiće niz okolnosti, koje ranije nisu bile prioritet – navode u vrhu Vojske Srbije. – Visoko među njima je školska sprema, od koje će zavisiti upućivanje u rod vojske i raspored u jedinicama. Takođe, novi model vojnog roka odvijaće se po novim, znatno strožim standardima. Prema njima, u jednoj prostoriji za odmor može da spava najviše 10 osoba. U istoriju odlaze kreveti na sprat, kao i režim kupanja – jednom, odnosno dvaput nedeljno.
U slučaju vraćanja ove obaveze, vojska će se vratiti u više gradova u Srbiji. To zahtijeva obnovu kasarni, komandi i prateće infrastrukture, a planovi aktivnosti već se izrađuju. Već sada je poznato da se vojska vraća u Loznicu, Priboj i Pirot, ali i da će biti osnovani novi garnizoni.
Odmrzavanje vojne obaveze, prema računici Ministarstva odbrane, godišnje će koštati oko osam milijardi dinara, a ovaj novac “pokriće” troškove obuke, ishrane, oblačenja, transporta…
Ministar odbrane Nebojša Stefanović ne krije svoje uvjerenje da je Srbiji potrebno vraćanje obaveze služenja vojske, ali i naglašava da će odluka zavisiti od šire procjene.
Odluka će biti donijeta posle sveobuhvatnih analiza svih aspekata i široke društvene rasprave – objašnjava Stefanović. – Važno je da “prelomimo” do jeseni, kako bi bilo dovoljno vremena za obezbjeđivanje finansija, potrebne radove i druge pripreme za prihvat regruta. Naš je cilj da imamo vojni rok koji će trajati četiri ili šest mjeseci. Nisu nam potrebni regruti sa metlama u kasarnama, već mladi koji će ovladati vojničkim vještinama – navodi Stefanović.
Glavnu riječ u podvlačenju crte godišta koja će zahvatiti novi krug služenja vojnog roka imaće Generalštab VS. Njegov prvi čovjek, general Milan Mojsilović, kaže da će kombinovanim modelom popune, Vojska Srbije biti jača.
Lično smatram, a to je i stav Generalštaba VS, da je u uslovima vojne neutralnosti obaveza služenja vojnog roka sa oružjem dugoročno rešenje koje će zadovoljiti potrebe mirnodopske i ratne vojske – ističe general Mojsilović.
Od 40 evropskih zemalja tradicionalni vojni rok postoji u 14 – Rusiji, Finskoj, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Austriji, Švajcarskoj, Litvaniji, Estoniji, Bjelorusiji, Ukrajini, Grčkoj, Turskoj i Kipru. Svaka država ima specifičan sistem, koji najbolje odgovara njenoj bezbjednosnoj situaciji, tradiciji i standardu. Vojni rok u inostranstvu traje najčešće od šest do 12 mjeseci.
PRIVILEGIJE
Država traži i način da regrutima obezbijedi niz pogodnosti koje će pratiti boravak u kasarni. Razmišlja se o prednosti prilikom zapošljavanja u državnoj službi, kao i o novčanoj nadoknadi. Planira se i da svaki regrut tokom nošenja uniforme dobije priliku za polaganje vozačkog ispita, informatičke kurseve i zanatske i druge obuke. Sve ovo je zamišljeno kako bi bio izbjegnut psihološki efekat gubljenja vremena, koji kod mladih često izaziva obaveza služenja vojnog roka.