Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, sve više postaje autokrata i približava se tački kada se više neće razlikovati od Vladimira Putina, predsjednika Rusije, rekao je Vitalij Kličko, gradonačelnik Kijeva i poznati bivši bokser.
On je predsjednika Zelenskog optužio ne samo za autokratske tendencije, već i za greške za koje tvrdi da su otežale ukrajinsku poziciju u njenoj odbrani od ruske invazije.
Interno istraživanje javnog mnijenja u Ukrajini, koje je objavio the Economist, pokazuje da popularnost Zelenskog konstantno opada, i da trenutno iznosi oko 32 odsto. Istovremeno, najpopularniji čovjek u Ukrajini nije političar nego general Valerij Zalužni, glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine, koga većina Ukrajinaca vidi kao najzaslužnijeg za uspjehe u dosadašnjoj fazi rata, posebno u prvoj godini. Iako sukob između predsjednika i prvog generala Ukrajine postoji praktično od početka rata, na površinu je izbio prije mjesec dana, kada je Zalužni izjavio da rat ulazi u pat poziciju koji pogoduje Rusiji, i iznio je pet uslova koji se odnose na artiljeriju, vazdušnu podršku, deminiranje, mobilizaciju i trening, te digitalne operacije. Bez unapređenja u ovim oblastima, kako je rekao, Ukrajina neće moći pobijediti Rusiju.
Zbog ovog teksta, dobio je direktnu kritiku Zelenskog, nakon čega je pod misterioznim okolnostima od eksplozije bombe stradao major Genadij Častijakov, Zalužnijev ađutant.
Ova debata posebno je osjetljiva u ovom trenutku jer Ukrajina treba da odluči hoće li održati predsjedničke izbore u uslovima rata. Uprkos kritikama prema Zelenskom, Kličko smatra da Zelenski treba da ostane predsjednik dok se ne završi rat, a da onda, kako kaže, „treba da odgovara za greške“.
Zapadni analitičari smatraju da se Ukrajina nalazi u kritičnoj fazi jer pomoć Zapada posustaje, a u Ukrajini postoji problem između političkog i vojnog rukovodstva. Analitičari upozoravaju da Zelenski sve češće preskače Zalužnija, i okreće se svom omiljenom generalu Oleksandru Sirskom, komandantu kopnenih snaga, kojem navodno direktno izdaje naređenja. Sada se otvara pitanje ko je odgovoran za neuspjeh ljetne ukrajinske ofanzive. U Pentagonu smatraju da je Ukrajina prvo nepotrebno žrtvovala veliki broj vojnika i drugih resursa u pokušaju odbrane Bahmuta, i savjetovali su Ukrajini da grad napusti u ranoj fazi bitke i učvrsti nove položaje pred Slovinaskim i Kramatorskim, dok se pripremala za ljetnu ofanzivu. A kada je ofanziva počela, savjetovali su im da sve resurse fokusiraju na jednu tačku i da tu, uz masovno korištenje tehnike, pokušaju napraviti prodor. Umjesto toga, Ukrajinci su se odlučili na napade na pet do šest različitih pozicija, a sada se otvara pitanje ko je za te odluke odgovoran – Zalužni ili Sirski, odnosno preko njega predsjednik Zelenski. Međutim, druga grupa analitičara smatra da je nerealno bilo očekivati od Ukrajine da za kratko vrijeme savlada zapadni način ratovanja, posebno bez podrške avijacije, i da je bilo logično da pokuša ruske pozicije da probije načinom ratovanja koji najbolje zna – u manjim grupama i minimalno korištenje teške tehnike. Gusta ruska minska polja usporili su ove ukrajinske prodore, ostavljajući Rusima prostor da korištenjem „elastične odbrane“ prebace pojačanja na kritičnu tačku.
Dodatni problem u odnosima Ukrajine i Zapada je misteriozna sabotaža gasovoda od Rusije ka Njemačkoj Sjevernog toka dva, za koju ugledni istraživački novinari iz Njemačke, Holandije i nekoliko drugih zemalja tvrde da dokazi o organizaciji vode u Kijev, pozivajući se na izvore bliske istrazi u Danskoj, Njemačkoj i SAD-u.