Ovo je zaključeno u Trebinju nakon sastanka ministra energetike i rudarstva RS Petra Đokića i direktora Elektroprivrede Republike Srpske Luke Petrovića sa ministrom energetike i rudarstva Crne Gore Sašom Mujovićem i njegovim saradnicima.
Iako je preduzeće „Hidroelektrane na Trebišnjici“ naknadu plaćalo do posljednjeg rata, zajedno sa opštinama Bileća i Trebinje, ovo je pitanje koje, prema riječima Đokića, traje već tri decenije, ali su se i u međuvremenu tražila rješenja.
„Naknadu će nastaviti plaćati preduzeće Hidroelektrane na Trebišnjici, jer ono koristi vodu ovoga jezera i proizvodi električnu energiju, pa na taj način ostvaruje direktne efekte“, istakao je Đokić, napominjući da će Srpska, zajedno sa Crnom Gorom, realizovati u budućnosti niz zajedničkih energetskih projekata, u vezi sa čim će se formirati i zajedničko radno tijelo, kako bi se efektnije rješavala sveukupna energetska saradnja.
Dva ministarstva i dvije elektroprivrede će obrazovati i zajednički Energetski komitet, kako bi se, na način kako se to radi sa Srbijom, razmatrala šira energetska problematika – gas, električna energija, prenos električne energije.
Ministar Mujović je sa sastanka pred novinare izašao vrlo zadovoljan zbog postignutog dogovora, o kome je dao sve potrebne informacije, napominjući da je Crnoj Gori želja ostvariti prava i po pitanju vode Bilećkog jezera, iako je voda opšte dobro, ali ne i svojina.
„Nama u Crnoj Gori je želja da dobijemo neka prava po pitanju korištenja vode Bilećkog jezera, da ta električna energija koja se proizvodi u četiri elektrane na rijeci Trebišnjici bude iskorišćena i za potrebe Crne Gore, ali su nam za to potrebna validna dokumenta, pa je jedan od prvih zaključaka sa ovoga skupa bio taj da se vidi da li postoje neke ugovorne obaveze između Republike Srpske, odnosno BiH i Crne Gore i njihovih matičnih elektroprivreda“, kazao je Mujović, ne odustajući od priče da će se nakon toga sagledati mogućnosti o korišćenju potencijala, odnosno energije proizvedene u sve četiri elektrane.
On je pomenuo i mogućnosti djelovanja na drugim zajedničkim energetskim projektima, ali i poboljšanju vodosnabdijevanja Herceg Novog i Boke Kotorske vodom iz Bilećkog jezera, iako o benefitima koje bi od toga projekta imala eventualno i Republika Srpska nije govorio niko, jer su to, kako kaže ministar Mujović, tehnički detalji i da se za sada nije ulazilo u dubinu toga problema.
Razgovaralo se i o zajedničkim eventualnim novim objektima, poput HE Boka, HE Sutorina, ali se razgovaralo i o hidropotencijalu Buk – Bijela koji će, prema tvrdnjama crnogorskog ministra, podržati i Crna Gora u onom obimu koji njih ne ugrožava, naročito sa ekološkog aspekta.