Naslovna BIH CIK sprema svoju verziju Izbornog zakona BiH

CIK sprema svoju verziju Izbornog zakona BiH

Predstavnici parlamentarnih stranaka na nivou BiH još nisu postigli dogovor o sastavu interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva, a dok političari važu argumente za i protiv učešća opozicije i Centralne izborne komisije (CIK), objelodanjeno je da ta komisija priprema svoju verziju Izbornog zakona.

Prvi prijedlog o formiranju nove radne grupe nije usvojen na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH. Nakon rasprave, vraćen je na usaglašavanje jer nema konsenzusa o tome da u radnoj grupi budu samo po tri poslanika i delegata iz SNSD-a, HDZ-a BiH i SDA, te tri predstavnika Savjeta ministara, bez članova CIK-a kao što je ranije bila praksa.

SNSD i HDZ BiH se protive aktivnom učešću CIK-a u tom radnom tijelu jer ne prihvataju sadašnji sastav komisije zbog činjenice da je, kako tvrde, dio članova izabran na nelegalan način. Osnovni zadatak članova radne grupe je kreiranje izmjena i dopuna Izbornog zakona, u cilju poboljšanja stanja i transparentnosti procesa.

Na tome, kako su obavijestili Delegaciju EU i druge strane predstavnike u BiH, već rade u CIK-u. Tokom razgovora sa ambasadorima u srijedu uveče su, kako je saopšteno, tema su bile reforma Izbornog zakona te formiranje Interresorne grupe, odnosno učešću predstavnika CIK-a. Razgovarano je i o konkretnim rješenjima, u smislu promjene sastava biračkih odbora, jačanju odredbi o finansiranju kampanje i izmjeni podzakonskih akata, poboljšanju tačnosti i brzine prebrojavanja glasačkih listića, povećanju tačnosti Centralnog biračkog spiska i dodavanje zakonskih odredbi za uključivanje tehnologija u izborni proces, koje mogu uveliko poboljšati transparentnost izbora 2022. godine.

– Članovi CIK-a su upoznali ambasadore o aktivnom radu institucije na kreiranju prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH, a koji će biti ponuđen u cilju sprovođenja reformi za poboljšanje sistema i približavanje EU standardima. Prijedlog će po njegovoj finalizaciji biti prezentovan – saopšteno je iz CIK-a.

Prvi čovjek CIK-a Željko Bakalar istakao je za “Glas Srpske” da ih niko iz Parlamenta BiH nije kontaktirao za učešće u radu radne grupe.

– I predstavnici međunarodne zajednice stoje iza potrebe da CIK BiH, kao tijelo koje organizuje i sprovodi izbore te zna probleme i manjkavosti, treba biti grupa. Postoji otpor našem učešću u tome, ovo je prvi put da se to postavlja kao problem, a znamo i od kada i zašto je problem – istakao je Bakalar i dodao da ne žele da se nameću, ali da se zna kako je ranije bilo.

Sa poslanicima SNSD-a, HDZ-a i SDA, koji su predloženi za članove nove radne grupe, juče nismo uspjeli da stupimo u kontakt.

Predstavnik “Koalicije pod lupom” i bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić za “Glas” kaže da je u BiH veoma nezahvalno predviđati bilo šta, pa tako i kuda bi moglo da odvede to što na svim stranama spremaju izmjene zakona.

– Da imamo politički odgovorne ljude, poštivale bi se odluke i stranih i domaćih sudova te zakon, ali u ovoj državi nema vladavine prava. Za mene je neprihvatljivo da u interresornoj radnoj grupu učestvuju samo ljudi iz tri partije, bez učešća članova CIK-a. To je uvijek bila praksa, čak i kada je formirana prva radna grupa za izmjene Izbornog zakona, nekad krajem 2004. godine – rekao je Šehić, koji je i predsjednik Foruma građana Tuzla.

Sjednica Predstavničkog doma, na kojoj bi ponovo mogla da bude otvorena rasprava o sastavu interresorne grupe, očekuje se sredinom mjeseca.

Dijalog

Za Vehida Šehića je neprihvatljivo da u radnoj grupi nema predstavnika iz opozicionih stranaka, jer se izborni zakon tiče svih građana. Naglasio je da se svi prijedlozi izmjena moraju uzeti u obzir te onda analizirati šta je najbolje od ponuđenog.

– Moramo graditi kulturu političkog dijaloga – rekao je Šehić.