Najavljivanje oštrih mjera, a onda povlačenje i odustajanje od onoga što je najavljeno, ponovo je viđena predstava u režiji vlasti u Republici Srpskoj. Tako su nedavno najavljene oštre mjere ukoliko se ne ponište odluke Kristijana Šmita, međutim ponovo od obećanog nije bilo ništa.
Krajem marta ove godine na posebnoj sjednici Narodne skupštine Dodik je dao rok od sedam dana da se ponište izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit. Zatražio je proglašenje nepoželjnim ambasadora Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke i Velike Britanije.
Ukoliko se to ne desi, zaprijetio je obustavom rada predstavnika Republike Srpske u institucijama Bosne i Hercegovine. Mjesec i po dana kasnije ništa Dodikovih zahtjeva nije ispunjeno, ambasadori su i dalje tu, a izbori su raspisani po Šmitovim pravilima, međutim blokade na nivou BiH koje je najavljivao ostale su samo neispunjena najava.
Dodik je na posebnoj sjednici zatražio i razvlašćenje Centralne izborne komisije BiH, novi izborni zakon, a pomenuti uslovi trebalo bi da budu potvrđeni u parlamentu BiH.
„Ukoliko se to ne desi, a ja želim da vjerujem da će bar jedna od ovih stvari se desiti, predlažem da Republika Srpska odmah obustavi do kraja i da se ne vraća u sistem odlučivanja u Bosni i Hercegovini“, rekao je tada Dodik na posebnoj sjednici NSRS.
Od izrečenih prijetnji, ponovo nije bilo ništa. Ni oni koji prate politička dešavanja, ne bi mogli da pobroje sve ono što je Dodik u skupštini najavio, a da se kasnije nije desilo, kažu u opoziciji.
„Ne znam koliko puta smo vidjeli da Narodna skupština donosi neke bombastične odluke o napuštanju, neučestvovanju, povlačenju Srba iz zajedničkih organa i svaki put je to bila šuplja priča. I ovaj put je očigledno tako“, kaže Mladen Bosić iz Srpske demokratske stranke.
Pored davno otpisanih odluka Narodne skupštine o vraćanju nadležnosti i neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, kažu u opoziciji, posebno se ističe nedavno usvojeni, a uskoro grubo pogaženi Izborni zakon Republike Srpske.
„Prvo su rekli ako Šmit ocijepićemo se, pa ako Šmit nametne nećemo izaći po Šmitovom zakonu, pa ako CIK raspiše izbore mi imamo svoj zakon i provešćemo svoje izbore, taj zakon još nije stupio na snagu pitanje je da li je Klub Bošnjaka uložio veto to su sva otvorena pitanja ko tu igra kakve igre, ali SNSD će morati morati prije svega svojim simpatizerima da odgovori na pitanje ako se prijavi na izbore koje je raspisao CIK, da li to znači da su priznali i CIK i Izborni zakon koji je nametnuo Šmit“, kaže Jelena Trivić, predsjednik Narodnog fronta.
Bez obzira što se najave blokada i prijetnje secesijom često predstavljaju kao potezi od ključne važnosti po nacionalna pitanja, kaže struka, iza svega se zapravo krije politička trgovina.
„I prije se dešavalo možda ne zbog tih razloga i tim povodom ali uvijek su bile ucijene, uvijek su bile prijetnje u suštini to je politička trgovina možda brutalnija i radikalnija u odnosu na neke uobičajene političke trgovine koje podrazumijevaju ucjenjivanja i uslovljavanja i slične političke poteze. Ovo je već viđeno – pogotovo od strane Dodika i njemu bliskih ljudi“, kaže komunikolog Mladen Bubonjić.
Toliko puta usvajane rezolucije, odluke, pa čak i zakoni u Narodnoj skupštini, a koji se kasnije bezobzirno gaze i ignorišu, kažu naši sagovornici, predstavlja urušavaje Narodne skupštine, jedne od najvažnije institucije i stuba postojanja Republike Srpske.
(BN)
