Vijest koju su „Nezavisne novine“ nedavno objavile da su EU i SAD spremne da pomognu Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH da se uvedu skeneri u izborni proces izazvala je veliku reakciju u javnosti.
Međutim, većina analitičara smatra da političke stranke i dalje nisu spremne da se odreknu „pogodnosti“ koje im donosi izborni sistem na kojem su moguće izborne manipulacije, pa postoji bojazan da će bez jačeg pritiska međunarodne zajednice i naredni izbori biti održani po postojećem izbornom zakonu.
Svega nekoliko partija, među kojima su SDP i PDP, otvoreno se zalaže za uvođenje modernih tehnologija u izborni sistem, dok su ostali skeptični ili otvoreno protiv. U SNSD-u su nam ranije u nekoliko navrata govorili da načelno nisu protiv, ali da ih brinu mogućnosti hakovanja ili nedovoljne sigurnosti izbornog procesa. U HDZ BiH ne kriju da im je prioritet izmjena Izbornog zakona koja se odnosi na legitimno predstavljanje, a SDA, mada je u prošlosti u nekoliko navrata podržavala proceduralne korake u parlamentu ka uvođenju novih tehnologija, nikad nije taj posao izgurala do kraja.
Hasan Kamenjaković, portparol Koalicije „Pod lupom“, koja se već duže vrijeme aktivno zalaže za uvođenje novih tehnologija u izborni proces, smatra da u javnosti postoji zainteresovanost da se to uradi, ali da politika ne prati taj entuzijazam. Podsjetio je na njihovu kampanju prije dvije godine, kada je gotovo 100.000 građana potpisalo peticiju kojom bi se nove tehnologije uvele u izborni sistem.
„Svjedoci smo da u javnom diskursu postoji načelna podrška za uvođenje novih tehnologija u izborni proces, ali do sada nema poduzimanja konkretnih koraka da se to i ostvari. Koalicija ‘Pod lupom’ je nekoliko puta već pozivala Parlamentarnu skupštinu BiH da se oformi interresorna radna grupa za izmjene izbornog zakonodavstva, međutim to se nije dogodilo“, kaže on za „Nezavisne novine“.
Za njega je posebno problematično to što javnost ima malo informacija o tome šta se dešava s izbornom reformom.
„Naročito je zabrinjavajuće to da se tako bitne izmjene odvijaju bez uvida javnosti i relevantnih aktera i između tri političke stranke, odnosno čak tri osobe iz tih političkih stranaka. Smatramo da je krajnje vrijeme da se vlasti BiH okrenu konkretnim potezima i aktivnostima na obezbjeđivanju integriteta izbornog procesa u susret lokalnim izborima idućeg oktobra“, naglasio je on.
Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH i predsjednik Foruma građana Tuzla, za „Nezavisne novine“ kaže da su minimalne izmjene koje treba usvojiti one koje se odnose na uvođenje skenera na biračkim mjestima, izbacivanje političara iz biračkih odbora i usvajanje preporuka ODIHR-a Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju u vezi s finansiranjem političkih partija.
I on smatra da je politička volja za uvođenje novih tehnologija samo deklarativna.
„Bez ovih izmjena imaćemo istu situaciju i bićemo daleko od slobodnih i poštenih izbora“, rekao je Šehić.
U Delegaciji EU za „Nezavisne novine“ kažu da reforma izbornog zakonodavstva ostaje ključno pitanje za jačanje demokratije u BiH, ali i povjerenja građana u izbore. To, kako kažu, između ostalog obuhvata tehnička unapređenja za jačanje integriteta, transparentnosti i efikasnosti izbornog procesa.
„EU trenutno pruža podršku CIK BiH u sprovođenju pilot-studije elektronske identifikacije birača i dostavljanja rezultata prebrojavanja. CIK je dobio hardver potreban za sprovođenje pilot-projekta, dok su ostale komponente u procesu finalizacije. Ovaj projekat bi trebalo da bude stavljen u funkciju najkasnije do općinskih izbora naredne godine, na 165 biračkih mjesta na različitim lokacijama. Postoji niz opcija koje koriste moderne tehnologije za unapređenje integriteta izbornog procesa. Na primjer, moguća je lakša identifikacija birača uz pomoć skenera otiska prsta ili skenera ličnih karata. Glasački listići koji su ubačeni na glasačkim mjestima bi se mogli skenirati da bi se ograničila manipulacija pojedinačnim glasačkim listićima ili procesom prebrojavanja. Postoje i elektronski uređaji za lakše prebrojavanje, kao i brzo dostavljanje izbornih rezultata. Štaviše, neke države su uvele video-snimanje u centrima za brojanje“, kažu oni.
Naglašavaju da uz političku volju ima dovoljno vremena da se sprovedu neophodne izmjene i reforme i osigura da se naredni izbori održe s većim stepenom integriteta.
„Očekujemo od nadležnih u BiH da iskoriste priliku kandidatskog statusa i krenu sa sprovođenjem dugo iščekivanih reformi koje će BiH osigurati usklađenost s evropskim standardima i omogućiti napredak na evropskom putu, uključujući i ključni prioritet br. 1 koji se odnosi na unapređenje izbornog okvira“, naglasili su oni.
Podsjećanja radi, Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, nedavno je za „Nezavisne novine“ rekao da je CIK uz pomoć EU već nabavio dio opreme, a da se USAID javio da pomogne u vezi s nabavkom skenera za glasačke listiće.
Kako nam je rekao, u planu je nekoliko varijanti, od toga da se sprovede pilot-projekat prije izbora, ili da se na dan izbora odredi manji broj biračkih mjesta za testiranje, ili da se u najoptimističnijoj varijanti kompletni lokalni izbori sprovedu s novim tehnologijama.