Nisam vidjela da postoji zvanična verzija novog izbornog zakona Republike Srpske, pa ne mogu komentarisati na neviđeno, ali je naš stav po tom pitanju jasan – vjerovati u to da Dodik ima namjeru da provede fer i poštene izbore je kao vjerovati u Djeda Mraza.
To u intervjuu za Srpskainfo kaže predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić, u odgovoru na pitanje vjeruje li da će Milorad Dodik istrajati u namjeri da Srpska sama provodi svoj dio izbora.
– Vjerujem da će naši poslanici imati šta da kažu o samom tekstu zakona, ali ga sigurno nećemo podržati. Narodna skupština može da izglasa taj zakon glasovima vladajuće većine, ali imali smo izglasan i Zakon o agenciji za lijekove i medicinska sredstva, pa danas nema Agencije za lijekove na nivou Republike Srpske, nema ni vraćenih nadležnosti u oblasti vojske, indirektnih poreza i pravosudnih institucija. Možda će se zakon izglasati, ali provođenja takvih izbora neće biti – uvjerena je Trivićeva.
Kada je riječ o Izbornom zakonu BiH, očigledno je da nema dogovora i da se ide ka tome da će ga Kristijan Šmit nametnuti. Smatrate li da je to nužno i šta se poslije toga može desiti ako RS kaže da neće poštovati takav zakon?
Vladajuće stranke na nivou BiH su imale dovoljno vremena da se dogovore u vezi izmjena Izbornog zakona BiH kako bi se osigurale one promjene koje bi značile vraćanje povjerenja u izbore. Znamo da u kočenju tzv. tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH ulogu igraju SNSD i HDZ. SNSD neće sjeći granu na kojoj sjedi, a to je postojeći Izborni zakon koji omogućava ogromnu manipulaciju glasovima i kada izbore provodi CIK, čemu smo svjedočili tokom izbora 2022. godine.
Da li će Šmit nametnuti izmjene i šta nakon toga, zaista ne mogu da predviđam. Mi smo principijelno protiv nametanja jer to nije put, ali ne smijemo zaboraviti ko ne želi tehničke izmene – to je iz Republike Srpske SNSD, to je kristalno jasno i mi to vrlo glasno kažemo.
U susret lokalnim izborima, sve se vrti oko Banjaluke. Draško Stanivuković navodno ima istraživanja javnog mnjenja po kome on pobjeđuje čak i u kombinaciji da mu protivkandidati budete i Vi i neko iz SNSD. Imate li vi svoja istraživanja i šta kažu?
Naravno da su ta istraživanja naručena i nerealna. Onima koji ih naručuju ostalo je još da na taj način pokušaju prikriti svoj posrnuli rejting, kao što je slučaj s gradonačelnikom Banjaluke. Rezultati u anketi koju pominjete ne bi bili takvi ni kada bi uzorak bili zaposleni u Stanivukovićevom kabinetu. On nema podršku običnog članstva PDP, niti dijela rukovodstva te stranke.
Danas je svima jasno da simbioza s Dodikom nije inspirisana nikakvim interesom građana i funkcionisanjem grada, već apsolutnim podaništvom i priklanjanjem Stanivukovića Dodikovom političkom konceptu. Ali, to je već problem PDP.
Mi još uvijek nemamo istraživanja, jer je prerano za to. Uostalom, ni ja nisam ozvaničila kandidaturu za Banjaluku niti predstavila okvirnu listu za odbornike Narodnog fronta. Osim toga, vjerujem da će moju kandidaturu za gradonačelnika Banjaluke podržati SDS i Pokret za pravdu i red. Planiram inicirati sastanak predstavnika Narodnog fronta sa predstavnicima dva navedena subjekta kako bismo dogovorili međusobnu podršku kandidatima za gradonačelnike i načelnike širom Republike Srpske.
Gdje konkretno?
SDS, na primjer, ima odličnog kandidata za gradonačelnika Bijeljine, kao i Pokret za pravdu i red za gradonačelnika Trebinja. Smatram da bi pobjeda opozicionih kandidata u Banjaluci, Bijeljini i Trebinju, kao regionalnim centrima, predstavljala odličnu osnovu za pobjedu opozicije na opštim izborima 2026. godine.
Kako Narodni front stoji u ostatku Srpske? Da li ste uspjeli da zadržite politički naboj koji je postoja nakon opštih izbora?
Zadovoljna sam dinamikom formiranja opštinskih i gradskih odbora. U nekim sredinama to ide lakše i brže, u nekim teže. Ali ono što me iskreno raduje jeste da je Narodni front, uprkos ogromnom udaru koji smo doživjeli nakon osnivanja, nastavio svoj rast i razvoj. Svi smo maksimalno posvećeni i vjerujemo u ono što radimo. Za sada smo osnovali 18 opštinskih i gradskih odbora i krajem januara nastavljamo s radom.
Realnost je da politički naboj ne može biti ravan onom iz kampanje 2022. godine i neposredno nakon toga, ali se taj naboj postepeno diže i biće sve jači kako se budu približavali izbori. Ljudi pozitivno reaguju na terenu jer smo kristalno jasni u svojim politikama, nemamo potrebe da previše objašnjavamo svoj politički kurs. On je od početka jasan – snažno protiv režima na čelu s Dodikom, koji je najveći teret Republike Srpske.
Podržavate li stav da Narodna skupština Srpske neće imenovati dvojicu sudija u Ustavni sud BiH sve dok iz njega ne odu strane sudije?
Mi nismo podržali ni Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda na teritoriji Republike Srpske jer smo to smatrali manipulacijom vlasti. Navešću vam jedan vrlo vidljiv primjer – saga oko parkinga kod stare autobuske stanice u Banjaluci završila se tako što je parking pripao “Autoprevozu”, a manje je poznato da je to urađeno po presudi Ustavnog suda BiH, koja je preinačila odluku Višeg privrednog suda u Banjaluci i parking je pripao “Autoprevozu”, a ne Gradu. Neko će reći da je ta odluka Ustavnog suda iz 2020. godine, ali i 2020. godine su u Ustavnom sudu sjedili stranci.
Naravno da jedna zemlja nema potpuni unutrašnji suverenitet dok god u njoj postoji OHR i strane sudije u Ustavnom sudu, ali mislim da način na koji vlasti Srpske žele da to završe nije adekvatan.
Zašto to mislite?
Pravo pitanje je da li oni uopšte žele da strane sudije odu i da se zatvori OHR, jer bi se zatvorile teme sa kojima oni straše javnost.
Vjerujem da je u BiH moguće postići dogovor po svim otvorenim pitanjima, kao što je pitanje Ustavnog suda, iako to sada djeluje nemoguće. I stranke iz Sarajeva stvarima pristupaju s maksimalističkim zahtjevima, a kompromisi podrazumijevaju da svako malo izgubi, a da se rješenje pronađe. Ako se mogao zaustaviti rat 1995. godine i potpisati Dejton, onda opravdano mogu reći da je sve moguće.
Vidite dokle su nas dovele tenzije koje se produkuju na svim stranama – da je rat postala sve češća riječ u javnom prostoru. Ulažem maksimalan napor koliko je u mojoj moći da politika Narodnog fronta i po tim pitanjima bude nedvosmisleno drugačija od one koju vodi aktuelna vlast, iako je politički najlakše voditi politiku busanja u prsa lažnog patriotizma, što radi režim, ali to nije dobro za narod.
U proteklim sedmicama vidjeli smo nekoliko incidenata u BiH s nacionalnim predznakom. Imamo li razloga za brigu, u smislu bezbjednosti, ili smatrate da će atmosfera brzo da se ohladi?
Kada god neko kaže „ma neće biti ništa od rata, nema ko da ratuje“ sjetim se da je to izgovarano i početkom devedesetih. To nisu stvari za igranje. Zapaljive retorike ima na svim stranama. Iskreno me takve stvari pogađaju, jer želim da ostavimo djeci normalnu i uređenu zemlju.
Ali i svijet je u svojevrsnoj prekretnici, potencijalna žarišta niču skoro svakodnevno. Zato je bitno da svako u okviru svojih mogućnosti pokuša sačuvati region izvan globalnih turbulencija, a ne da nas kao region gurne u središte svjetskih sukoba, što mi se čini da pojedini političari priželjkuju.