Direktne strane investicije u BiH u prva tri kvartala lani su iznosile 840,8 milijuna KM /429,9 milijuna eura i manje su za 26,6 posto nego u istom razdoblju godinu ranije, što je očekivano imajući u vidu sukobe u Ukrajini, energetsku krizu. u svijetu i rast cijena, izjavila je Srni direktor Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH /Fipa/ Milica Marković.
Markovićeva je navela da je riječ o preliminarnim podacima Centralne banke BiH koji su podložni naknadnim revizijama, te da se svaki poremećaj na tržištu EU automatski reflektuje na privredu BiH, naglašavajući da su tu svakako i slabosti poslovnog ambijenta u BiH i trenutne ekonomske situacije u zemlji.
Prema njenim riječima, u prvom polugodištu prošle godine najviše direktnih stranih investicija, odnosno do 232,3 miliona KM, registrirano je u finansijskim uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i penzijskih fondova, zatim u trgovini na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, 133 miliona KM.
Markovićeva je navela da su direktne strane investicije u proizvodnju baznih metala iznosile 129,5 milijuna KM, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom 124,3 milijuna KM, te u trgovini na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, 69 ,8 milijuna KM.
Govoreći o grinfild investicijama u BiH, istakla je da je jedan od značajnijih projekata „Fojt hidro Bosnia“ /Voith Hydro Bosnia/ Lukavac – njemačka investicija od 22,6 miliona KM, a vjetroelektrana „Ivovik“ čija ukupna investicija u prošloj godini iznosi 85 milijuna eura s tim što će do lipnja, kada se očekuje okončanje ovog projekta, ukupni uložen iznos biti 130 milijuna eura.
Prema njenim riječima, multinacionalna kompanija „Suzlon vind enerdži“ /Suzlon Wind Energy/ realizira projekt izgradnje vjetroelektrane Ivan Sedlo, sestrinske firme „Asta Bosna“ iz Cazina i fabrike za proizvodnju komponenata za prijenos energije „ASTA“ /ASTA Energy Transmission Components/ iz Austrije. uložile su u Cazinu oko 12 milijuna eura u proizvodnju.
„Što se tiče ove vrste ulaganja, u praksi je najteže realizirati grinfild investiciju koja podrazumijeva izgradnju i otvaranje potpuno novog poduzeća. Izgradnja podrazumijeva kupovinu zemljišta, dobivanje građevinske dozvole, uz sve ostale upravne procedure, a svjedoci smo da se na dobivanje dozvole u BiH čeka duže nego što bi trebalo“, istakla je Markovićeva i dodala da ovo nije slučaj samo u BiH, nego iu susjednim zemljama.
Prema njenim riječima, ako se odluče pokrenuti ovu vrstu investicija u BiH, investitori se moraju naoružati strpljenjem, a poznato je da je za svakog investitora vrijeme novca i da ga neće trošiti na sporu administraciju u zemlji.
„Jedna država najviše koristi ima upravo iz grinfild investicija, posebno ako se investira u proizvodnju. Riječ je o lančanom efektu ovakvih investicija na lokalnu privredu i one su stoga najpoželjnije, posebno u proizvodnji“, naglasila je Markovićeva.
Ona smatra da je neophodno što više raditi na unapređenju gospodarskih prilika i uvjeta u zemlji, poboljšanju gospodarskog ambijenta koje podrazumijeva provedbu potrebnih reformi koje predstavljaju prepreke domaćim i stranim investitorima za njihovo širenje i poslovanje u većem obimu.
„Tek nakon sprovođenja potrebnih reformi možemo se nadati većoj dolasku stranih investitora, a to se neće desiti preko noći. Potrebno je mnogo vremena da se u praksi primijene promjene, jer se mnogo lakše izglasavaju promjene nego što se realiziraju na terenu. Strani investitori će dolaziti u većoj mjeri u našoj zemlji tek kada poslovni ambijent bude atraktivniji za njihova ulaganja”, upozorila je Markovićeva.
Ona je navela da je BiH, prema podacima Konferencije UN o trgovini i razvoju /UNCTAD/, i prema ukupno registriranom stanju direktnih stranih investicija na kraju 2021. godine, na trećem mjestu iza Srbije i Albanije u okviru grupe zemalja zapadnog Balkana ili peta na listi. zemalja regiona, ako se uvrste Hrvatska i Slovenija.
„Od zemalja regije, po ukupnom prilivu stranih investicija u prosincu 2021., prednjače Srbija sa 52,775 milijuna dolara, Hrvatska s 38,898 milijuna dolara i Slovenija s 20,043 milijuna dolara, a slijede Albanija s 10,074 milijuna dolara, BiH s 9,474 milijuna dolara, Sjeverna Makedonija s 7,248 milijuna dolara i Crna Gora sa 6,361 milijun dolara”, rekla je Markovićeva.
Ona kaže da, za razliku od BiH, Srbija između ostalog nudi značajne poticaje za investitore, što uveliko doprinosi prilivu stranih ulaganja u toj zemlji.
„Ako pogledamo izvještaj `Duing biznisa`, možemo vidjeti da je po pitanju lakoće poslovanja u zemljama regiona, BiH pozicionirana niže na ljestvici u odnosu na većinu tih zemalja. Lakoća poslovanja je jedan od preduslova za privlačenje stranog kapitala. Tu su i ustavno uređenje zemlje“. i zakonska rješenja na različitim razinama vlasti, što BiH čini kompleksnijom za poslovanje”, navela je Markovićeva.
Govoreći o problemima s kojima se suočavaju investitori u BiH proteklih godina, rekla je da se oni odnose na spor sudova kod naplate potraživanja, porezne procedure (rokovi, dokumentacija), neriješena vlasnička pitanja, neuređene zemljišne knjige (osim za određen broj općina), izdavanje suglasnosti (vodne, elektroenergetske, infrastrukturne).
Prema njenim riječima, investitori se žale i na korupciju i postojanje sive ekonomije, odnosno nelojalne konkurencije, visoku stopu doprinosa na plate, složeni upravni postupak, mnoga pitanja vezana za porez na dodatnu vrijednost /PDV/, složene izvozne i uvozne carinske procedure, dugotrajne procedure za izdavanje radnih i boravišnih dozvola, pitanje inspekcije i drugo.
Kada je riječ o radu Fipe u ovoj godini, Markovićeva je rekla da planiraju pokrenuti još jednu programsku aktivnost, odnosno predinvesticijsku podršku stranim investitorima.
Ona je pojasnila da bi se te aktivnosti ogledale u ispitivanju tržišta, analizi mogućnosti za ulaganje, održavanju kontakata s predlagačima projekata, ali i sa nadležnim institucijama s ciljem omogućavanja olakšanog ishodovanja dozvola, kao iu pomoći i savjetu tijekom procesa registracije tvrtke.
„Cijenimo da bismo ovom aktivnošću olakšali i pomogli stranim investitorima da se odluče ostati u BiH, a ne da idu u neku drugu zemlju u okruženju. Također, da uz našu podršku lakše razriješe sve zahtjeve koje naša administracija nalaže u fazi registracije i početka realizacije investicije”, zaključila je Markovićeva.
(Srna Foto: Ilustracija/ Pixabay)
