U nekadašnjem kompleksu Rudnika Miljevine kraj Foče u punom jeku su radovi i priprema kampa za smještaj radnika iz Kine koji će raditi na tri planirane minihidroelektrane (MHE) na rijeci Bistrici.
Kineska nacionalna Aero-tehnološka korporacija za međunarodni inženjering (AVIC-ENG), kao izvođač radova, za veliki posao izgradnje tri MHE na Bistrici dobiće 102 miliona evra koje treba da obezbedi investitor, preduzeće Hidroelektrane Bistrica, inače u većinskom vlasništvu Hidroelektrane na Drini, odnosno Elektroprivrede Republike Srpske (RS).
Kineski radnici na licu mjesta
U kampu se radi i vikendom. Nekolicina radnika iz Kine u dvorištu pripremaju alat, opremu i kombi koji ide ka jednom od mjesta gdje je planirana gradnja jedne od tri MHE. Radnik u neonsko zelenom prsluku kaže da su smješteni u kompleksu nekadašnjeg rudnika. Ne govori engleski pa poziva menadžera koji stiže za nekoliko minuta.
Mlađem čovjeku, koji kaže da se zove Šung, čudno je interesovanje za gradnju kampa za smještaj radnika iz Kine. Zanima ga gdje će biti objavljen tekst, ali pristaje da kratko odgovori na nekoliko pitanja. Objašnjava da u BiH imaju konzultantski tim koji provjerava dokumentaciju za gradnju hidroelektrana, a na pitanje da li imaju sve potrebne dozvole, odgovara potvrdno.
“Kao što vidite, u ovom trenutku radimo na pripremama kampa u kojem će biti smješteni radnici i nadam se da ćemo s radovima početi što je prije moguće. Trenutno je ovdje 30 radnika iz Kine, a također imamo i mnogo lokalnog osoblja. mislim da ih ima blizu 20, a kada radovi počnu nadam se da ćemo imati i više”, objašnjava Šung.
Na pitanje postoji li mogućnost da se gradnjom MHE uništi rijeka Bistrica, na što je ranije upozoravalo lokalno stanovništvo, odgovara kako gradnja hidroelektrane svakako utječe na rijeku, ali da je teško govoriti o tome da će ona biti uništena.
Inače, projekt čine tri male hidroelektrane, instalirane snage 39 megavata, s ukupnom godišnjom proizvodnjom 152 gigavat-sati električne energije. Ugovor o gradnji s kineskom korporacijom AVIK u Pekingu je još 2019. potpisao bivši predsjednik Vlade RS Radovan Višković. Početak gradnje hidroelektrane na Bistrici ozvaničen je krajem 2021. godine, no ništa s tim planom nije teklo glatko.
O gradnji MHE na Bistrici u blizini Foče mještani danas ne žele govoriti javno, iako su kada su bageri ušli u korito rijeke izražavali negodovanje i bojazan da će Bistrica biti još jedna od rijeka u BiH “stavljena u cijev” i da će gradnjom minihidroelektrana u potpuno biti uništena priroda. Dio njih i danas će to reći, ali ne u diktafon.
Pričaju kako je nedavno vršeno i poribljavanje na tim mjestima da bi se, kako kažu, sanirale štete izazvane radovima na gradnji MHE, iako nadležni kažu da je riječ tek o pripremnim radovima poput puteva koji će se voditi do gradilišta. U neformalnim razgovorima reći će i da vjeruju da lokalno stanovništvo neće imati ništa od minihidrolektrana, pa ni sama općina, već samo investitor.
Velika šteta, nikakva korisi
Vladimir Ninković, član Savjeta MZ Miljevina, kroz koju teče Bistrica, na pitanje zbog čega mještani ne žele da pričaju o gradnji MHE odgovara kako izgleda da lokalno stanovništvo nema problema oko izgradnje minihidrolektrana na Bistrici dok većina neće. Korist od gradnje imaće samo Elektroprivreda RS, kaže on.
“Kao stanovnik Miljevine znam samo da kad dune vjetar – nestane struje, kad je sunce jako – nestane struje, kad je kiša – nestane struje i sve vremenske prilike i nepogode kada su – struje nema. Ja osobno ne očekujem da će biti zaposlenih na centralama, možda oko izgradnje da se angažuju neki ljudi, ali po završetku sumnjam”, govori Ninković. Smatra se da će MHE na Bistrici donijeti štetu po životnu sredinu, a nikakvu korist.
“U projektu centrala nema nikakve koristi za našu mjesnu zajednicu. Mišljenja sam da za našu mjesnu zajednicu ništa nećemo dobiti od toga, pa i koncesiona naknada ide u budžet RS”, kaže Ninković.
Preduzeće Hidroelektrana Bistrica postoji desetak godina, a ranije je bilo u privatnom vlasništvu. Vlasništvo nad preduzećem preuzela je Elektroprivreda RS, nakon čega je i potpisan ugovor s kineskom kompanijom za gradnju MHE. Procjenjuju da bi godišnji prihod elektrana mogao biti oko 25 milijuna eura.
Koncesija za izgradnju hidroelektrane na Bistrici dodijeljena je još 2006. godine Elektrodistribuciji sa Pala. Dodijelilo je Ministarstvo privrede, energetike i razvoja RS, a Elektrodistribucija je osnovala koncesiono poduzeće Hidroelektrane Bistrica koje je tri godine kasnije preuzelo posao. U to vrijeme dobivene su i građevinska i ekološka dozvola, ali su istekle nakon pet godina.
Projekat gradnje MHE na rijeci Bistrici dugo nije pokrenut s mrtve tačke, a preduzeće je prešlo u privatno vlasništvo do 2019. godine nisu preuzele Hidroelektrane na Drini, čiji je vlasnik Elektroprivreda RS. Koncesija za eksploataciju rijeke Bistrice za proizvodnju električne energije traje do 2043. godine. Firma Hidrelektrana Bistrica doo Foča je formirana sa ciljem realizacije ovog hidroenergetskog projekta na Bistrici.
No novac koji je potrebno isplatiti kineskoj tvrtki za gradnju MHE nije bilo lako pronaći. Tako je krajem 2021. godine iz Vlade RS najavljeno da će Elektroprivreda RS emitirati obveznice na Bečkoj berzi kako bi osigurala novac za investicije.
Predsjednik Vlade RS Radovan Višković potvrdio je da će Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) zadužiti emisiju obveznica na Bečkoj berzi te da ERS, kao kompanija koja je u većinskom vlasništvu Vlade RS, mora dobiti odobrenje za takav potez. Podsjetio je da ERS financira značajne projekte iz vlastitih sredstava, te je kao primjer naveo HE Bistrica.
Ranije je Zora Vidović, ministrica finansija RS, najavila da će ERS na Bečkoj berzi emitirati obveznice u vrijednosti od 140 milijuna eura. Reklama da će novac biti upotrijebljen za izgradnju hidroelektrane Dabar i Bistrica.
Početkom 2022. ERS je tražila banku za kredit od 30 milijuna KM kojim bi ERS izmirila obavezu po osnovu kupljene električne energije od Hidroelektrana na Drini, čiji je 65 posto vlasnik, a onda bi tim sredstvima HE na Drini izvršila dokapitalizaciju iu Foči čiji su stopostotni vlasnik. . Namjena kredita, zapravo, predstavlja financiranje izgradnje HE Bistrica, navodi se u natječajnoj dokumentaciji.
Dokapitalizacija HE Bistrica završena je godinu kasnije (u veljači ove godine). Direktor tog poduzeća Dejan Pavlović potvrdio je da su kineski partneri uplatili 30 milijuna eura za projekt izgradnje tri MHE, dok je Nedeljko Perišić, direktor Hidroelektrane na Drini, koje su vlasnik HE Bistrica, naveo da poduzeće trenutno ne ostvaruje dobit, “jer je u izgradnji. ”, te da oni kao vlasnik koriste dokapitalizaciju kao jedini način da plasiraju financijska sredstva u svoje poduzeće.
Jedna građevinska dozvola obustavljena
Sam Pavlović u razgovoru za Inforadar tvrdi da su sve dozvole potrebne za gradnju važeće, osim građevinske dozvole za hidroelektranu B2 koja je privremeno suspendovana od strane banjalučkog suda, a po tužbi Centra za životnu sredinu iz Banjaluke.
Okružni sud u Banjaluci krajem siječnja poništio je rješenje Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS prema kojem je izdata građevinska dozvola za projekt hidroelektrane B-2a od 7,2 megavata, a druga dva postrojenja također su u sporu i pod tužbama koje su podnijeli Centar za životnu sredinu i Arhus centar BiH.
Okružni sud je poništio rješenje Ministarstva jer je prilikom izdavanja građevinskih dozvola firmi Hidroelektrane Bistrica sa sjedištem u Foči došlo do bitnih povreda pravila postupka, navode u Centru za životnu sredinu.
Firma Hidroelektrane Bistrica, iza koje stoji ERS, nije imala važeću ekološku dozvolu kada su počele građevinske radove, u prosincu 2021. Ona je ključni preduslov za izgradnju objekata koji invazivno utječu na elemente životne sredine, osobito na vodna dobra, objašnjavaju u Centru.
Pavlović, pak, navodi da su iz Centra za životnu sredinu predali tužbe za sve tri hidroelektrane te da je “samo jedna” usvojena. Druge dbije tužbe su odbijene.
Na pitanje da li se na mjestu za koje je tužba usvojena sada radi nešto, Pavlović odgovara negativno i kaže kako ih je nedavno posjetio i inspektor koji je bio pod kontrolom i zaključio da nema nikakvih novih radova.
“Tri hidroelektrane na Bistrici trebale bi biti završene u sljedeće četiri godine. Kinezi su tu izvođači radova i za njih je planirano 102 milijuna, toliko je potpisan ugovor i toliko im se može platiti. Trenutno je u Miljevini smješteno oko 50 radnika, 30 iz Kine. U jeku radova trebalo bi da na objektima radi oko 300 kineskih radnika”, kaže Pavlović.
Tvrtka iz Kine koja je angažirana na ovom poslu je državna, osnovana 2008., ima skoro pola milijuna zaposlenih i uglavnom se bavi projektima u avioindustriji. Zbog poslova s kineskom vojskom, nalazi se na listi onih u koje je američkim državljanima i preduzećima zabranjeno investirati.
U izvršnoj naredbi američkog predsjednika od lipnja 2021. navodi se, između ostalog, da se američkim građanima zabranjuje poslovanje desetine kineskih proizvođača koji su sarađivali sa vojskom. Među njima je i kompanija AVIC.
Ovom izvršnom uredbom, kako je napisao američki predsjednik, stvara se održiv i ojačan okvir “za nametanje zabrane ulaganja u kineske tvrtke za obranu i tehnologiju nadzora”.
Šta je sporno sa gradnjom MHE
Redžib Skomorac, pravni savjetnik u Centru za životnu sredinu Banjaluka, pojašnjava da za planiranje gradnje tri MHE nije adekvatno utvrđeno nulto stanje životne sredine, čime niti same Studije uticaja na životnu sredinu, koje je ministarstvo odobrilo, nisu adekvatne iu skladu sa zakonom.
“Studijama se za migraciju riba predviđa opskurno tehničko rješenje tzv. ‘riblji lift’, o čijoj funkcionalnosti i opravdanosti u konkretnim projektima nije ništa posebno navedeno kako u Studijama tako iu dokumentaciji koja se prilaže za izdavanje ekološke dozvole. Pored toga, investitor je sva tri projekta otpočeo bez važećih ekoloških dozvola, koje su u trenutku početka radova bile istekle, a postupak odobravanja Studije je bio u toku”, objašnjava on.
Inspekcijski organi su, navodi, početak radova pravdali postojanjem građevinskih dozvola koje su izdate za sva tri projekta, odnosno do prije više od 10 godina, iako ove dozvole tada nisu bile praćene važećim ekološkim dozvolama – što je preduslov za zakonitu realizaciju projekata na vodnom dobru.
“Nakon što smo za jedan od projekata (HE B-2a) sudskim putem poništili i građevinsku dozvolu, inspekcijski organ je poduzete radove za HE B-2a pravdao postojanje vodne suglasnosti”, dodaje Skomorac.
Upozorava da je stanje na dijelu terena legalizirano neadekvatnim postupanjem inspekcijskih organa, pravdanjem provedenih pripremnih građevinskih radova postojećim vodnim aktima i upitnim građevinskim dozvolama. Međutim, sve dok postupci koji se pred sudom vode protiv Studija utjecaja nisu okončani, jasno je da se krši osnovni princip pravne države, a to je pravna sigurnost.
“U svakom slučaju, evidentno je da realizacija barem jednog projekta, odnosno konkretno HE B-2a, nikako nije moguća u skladu sa zakonom, jer nakon sudskog poništenja građevinske dozvole ministarstvo, koliko znamo, nije izdalo novo odombrenje”, kaže Skomorac.
Zbog gradnje tri MHE na Bistrici podneseno je ukupno šest tužbi u upravnom sporu. Tri protiv Studija utjecaja na životnu sredinu, i tri protiv građevinskih dozvola za ove projekte. Postupci protiv Studija još uvijek traju, a tužbe se temelje na bitnim povredama postupka odobravanja Studija. Postupci protiv građevinskih dozvola okončani su na način da su dvije tužbe odbijene, a jednausvojena.
“Po tužbi koja je usvojena ministarstvo još uvijek treba izvršiti presudu suda i donijeti novo rješenje. Dvije tužbe su odbijene jer između postupaka za izdavanje ekoloških dozvola koje traju, što je bio argument tužbe, nije bilo dovoljno pravnog kauzaliteta za poništenje izdatih i poslije produženih građevinskih dozvola.
Međutim, bitno je napomenuti da je treća odluka suda, kojom je naša tužba protiv građevinske dozvole usvojena, jako ohrabrujuća i predstavlja presedan u dosadašnjoj sudskoj praksi i postizanju ekološke pravde.
Naime, za razliku od dvije odbijajuće presude, postupajući sudija je u trećoj presudi odlučio da ipak postoji dovoljno osnova da se o tužbenom zahtjevu odluči po službenoj dužnosti, te glede izdavanja građevinske dozvole za HE B-2a i do još 2010. godine, ovu dozvolu poništiti usljed bitnih povreda postupka” pojašnjava Skomorac.
Na mjestu treće MHE zbog odluke suda trenutno nema radova. Na tom mjestu je tabla kojom je označeno da su počeli građevinski radovi. Ne, pristupni radovi, dalje uzvodno, za druge dvije hidroelektrane traju. Lokalno stanovništvo ne vjeruje da će imati koristi od izgradnje MHE jer iskustva onih sagrađenih širom BiH govore da u njima posao dobiju jedan ili dva čovjeka.
Korist može biti tek od koncesione naknade, no i ona je zanemariva u odnosu na stvarnu dobit koja se muči da plati investitoru kineske izvođače radova.
( kapital )
